Andrea Mantegna

Izvor: Wikipedia
Andrea Mantegna

Sv. Sebastijan, 1456-59; panel; Musée du Louvre
Ime po rođenju Andrea Mantegna
Rođenje c. 1431
Isola di Carturo, Italy
Smrt 13. septembar 1506
Mantova
Nacionalnost italijanska
Polje slikanje, freska
Obrazovanje Francesco Squarcione
Djela Sv. Sebastijan
Camera degli Sposi
Agonija u vrtu
Dvorski sud u Mantovi, freska, 1471.-1474., 805 x 807 cm, Mantova.

Andrea Mantegna je bio talijanski slikar i bakrorezac (Isola di Carturo, kraj Padove, 1431.Mantova, 13. rujna 1506.). Najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi.

Biografija[uredi - уреди]

Mantegna je u Padovi bio učenik i posinak osrednjeg slikara Squarcionea. Zarana je izgradio stil precizna crteža, odličnog poznavanja perspektive, plastične modelacije figura i prostora te karakterizacije likova.

U Mantovi je za obitelj Gonzagu naslikao ciklus monumentalnih fresaka u dvorani Camera degli Sposi s mnogobrojnim obiteljskim portretima, dvorskim scenama i iluzionistički oslikanom kupolom (kojom je anticipirao barokne iluzionističke kompozicije).

Djela[uredi - уреди]

Mrtvi Krist, oko 1500., tempera na platnu, 66 × 81 cm, Mailand.

Osim sakralnih kompozicija (Kalvarija; Smrt Majke Božje; Mrtvi Krist), radio je povijesne kompozicije (ciklus slika Cezarov trijumf).

Njegovo proučavanje perspektive dovelo ga je do vrhunca na njegovom djelu Mrtvi Krist, gdje je Krist prikazan u sjajnom skraćenju s nogama u prvom planu. Krist je prikazan kao bilo koji čovjek, mrtvačke boje sa svetim ranama i prekriven mrtvačkim pokrovom. Likovi koji se uplakani javljaju s lijeve strane su tu samo da upotpune prostor. Sva se slika centrira na tome jadnom ispaćenom tijelu u skraćenju.

Na slici Sveti Sebastijan opet izmučeno tijelo privezano za antički stup, čime se opet ističe veza sa antikom i upotpunjava perspektiva pejzaža u pozadini. Tijelo je mučki zelenkasto, i sve je nekakvog zelenkasto-žućkastog sjaja; inače su Mantegnine boje tmurne i tamne (čak i nebo).

Tradicionalna mučenička tema Svetog Jakova vode na pogubljenje je odrađena na renesansno moderan način; ovde je Mantegna genijalno otišao dalje od stavljanja teme u drugi plan (kao kod Piera della Francesca). Sv. Jakov se i ne vidi od silne mase ljudi i vojnika, a izrazitom “žabljom perspektivom” se ističe arhitektura u pozadini iznad događanja.

U sjevernoj Italiji bio je jedan od prvih bakrorezaca biblijskih i mitoloških prizora (Polaganje u grob; Borba morskih božanstava).

Snažno je utjecao na talijanske i njemačke slikare (Giovani Bellini, Albrecht Dürer).

Popis najvažnijih djela[uredi - уреди]

Okulus sa anđelima, freska na svodu duždove palače u Mantovi iz 1473.

Vanjske veze[uredi - уреди]