Anders Behring Breivik

Izvor: Wikipedia
Anders Behring Breivik
Opće informacije
Rođenje 13. februar 1979. (1979-02-13) (dob 35)[1]
Nacionalnost Norvežanin
Religija kršćanstvo (Crkva Norveške)[2][3]
Ubistva
Datum 15:25 CEST
Lokacija/e Oslo i Utøya, Norveška
Meta/e Norveška radnička stranka
Ubijenih 77
Ranjenih 242[4]
Oružje/a auto-bomba (napravljena uz pomoć ANFO)
karabin Ruger Mini-14
pištolj Glock 34

Anders Behring Breivik (Oslo, 13. februar 1979 - ) je norveški državljanin, i izvršitelj napada u Norveškoj, 22. jula 2011. Dana 22. jula 2011., on je navodno prišao omladinskom kampu Radničke partije na ostrvu Utøya, glumeći policijskog službenika, i onda nasumično otvorio vatru na prisutne adolescente. Po izvještajima, ubio ih je najmanje 84.[5] Pre toga je izveo spektakularni i pažljivo pripremljeni napad tempiranom bombom na središte norveške vlade, sa ciljem da policijske snage veže u Oslu i omogući nesmetani napad na ostrvo. Godine 2012. je osuđen na 21 godinu zatvora, nakon procesa gde je glavni predmet spora bila njegova uračunljivost; suđenje je skrenulo pažnju javnosti na liberalni sistem zatvora i blage sankcije norveškog krivičnog prava te pokrenulo zahteve za uvođenje doživotnog zatvora, pa čak i smrtne kazne.

Uhapšen je na Utøyi, a nakon toga označen od strane policijskih službenika kao konzervativni ekstremist desne orijentacije.[6] Prema tvrdnjama Reutersa i BBC-ja, pomoćnik šefa policije Roger Andresen je opisao osumnjičenog kao "kršćanskog fundamentalistu."[7][8]

Breivik je bio student na Oslo Commerce School, i opisan u novinamaVerdens Gang kao konzervativan i nacionalista. Izražavao je svoje simpatije prema Winstonu Churchillu i norveškom antinacističkom heroju iz Drugog svjetskog rata Max Manusu na svojoj navodnoj Facebook stranici.[9]

U skladu sa pisanjem novina VG, on nije imao prethodni policijski dosije, osim saobraćajnih prekršaja. Po riječima istog izvora, Breivik je imao pištolj Glock, pušku i sačmaricu registrovane na svoje ime. Breivik je preselio ili krajem juna ili početkom jula u malo seosko mjesto Rena u Åmotu, okrug Hedmark , zapadno od Osla, gdje je radio na vlastitoj farmi pod nazivom "Breivik Geofarm".[10] Špekuliše se da je moguće, da je firmu koristio kao legalno pokriće za nabavku velikih količina vještačkog đubriva i drugih hemikalija za proizvodnju eksploziva.

Breivik se navodno za napade pripremao dvije godine. Prije samih napada je na portalu YouTube objavio snimku antiglobalističkog sadržaja,[11] a potom pod pseudonimom Andrew Berwick objavio tekst 2083 - A European Declaration of Independence, na kome na 1500 objašnjava svoju ideologiju, motive za napad i iznosi detalje njegovih priprema i izvođenja.[12]

Breivikova ideologija[uredi - уреди]

Glavni članak: Ekstremna desnica

Breivikova ideja je da bi muslimani trebalo da budu proterani na Bliski istok da tamo osnivaju svoje kalifate. Njegove stvarne neprijatelje, “kulturološke marksiste” sa Zapada, treba pogubiti. "Dekadentnim liberalima" treba omogućiti da prežive, ali samo u segregiranim, obezbeđenim zonama geta u gradovima, kako bi se sprečio njihov uticaj na javni život. Država iz Breivikove vizije treba ponovo da uspostavi konzervativne evropske, tzv. "hrišćanske vrednosti". Međusobno posvađane hrišćanske sekte treba ponovo ujediniti pod upravom Pape ratnika. Političkim partijama treba dozvoliti nešto manjeg uticaja ali državom treba da upravljaju krstaši, poput njega. Viteški red iz njegove fantazije, obnovljeni red Vitezova Templara, treba da predvodi borbu koja će dovesti do društva pod kontrolom Saveta čuvara.[13]

Ova politička ideologija ima duboke korene u tradicijama evropske ekstremne desnice koja je proizvela nacizam, fašizam i radikalni konzervativizam. To je tradicija antiprosvetiteljstva, pokrenutog protiv rađanja liberalne demokratije i vladavine zakona u 18. veku a koje do danas opstojava na evropskoj ekstremnoj desnici. Breivikov san je totalitarizam – demokratiju treba strogo zauzdati, politička prava bi trebalo da budu privilegija jednog sloja građana u odnosu na ostale, teologiju treba vratiti na centralno mesto u politiku, modernost treba poništiti. Njegov manifest je prepun pozivanja na srpsku desnicu 1990-tih i 2000-tih. Breivikovi heroji su radikalni nacionalisti među Srbima, kao što su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, kojima se sudi u Hagu za genocid.[13]

Reference[uredi - уреди]

  1. Rayment, Sean. "Modest boy who became a mass murderer", 25 July 2011, pristupljeno 25. VII 2011.
  2. "Anders Breivik Manifesto: Shooter/Bomber Downplayed Religion, Secular Influence Key". International Business Times. (25 July 2011). pristup 26. VII 2011.
  3. Gibson, David (28 July 2011). "Is Anders Breivik a 'Christian' terrorist?". Times Union. http://www.timesunion.com/news/article/Is-Anders-Breivik-a-Christian-terrorist-1624540.php. pristupljeno 29. VII 2011. 
  4. "Prosecutors in Norway call for Breivik insanity verdict", BBC News, 21 June 2012, pristupljeno 24. VIII 2012.
  5. "Police: At least 80 killed in Norwegian youth camp shooting", 23 July 2011.
  6. Goodman, J. David. "At Least 80 Are Dead in Norway Shooting", The New York Times, 23 July 2011, pristupljeno 23 July 2011.
  7. "Norway police say 84 killed in Utoeya shooting", Reuters, 23 July 2011, pristupljeno 23 July 2011.
  8. "Scores killed in Norway attack", BBC, 23 July 2011, pristupljeno 23 July 2011.
  9. "Utøya-skytteren flyttet nylig til Hedmark" (norveškom). Ostlendingen.no. http://www.ostlendingen.no/nyheter/utoya-skytteren-flyttet-nylig-til-hedmark-1.6379846. pristupljeno 23 July 2011. 
  10. "Brønnøysundregistrene - Nøkkelopplysninger fra Enhetsregisteret" (norveškom). Brønnøysund Business Register. Ministry of Trade and Industry. 18. 05. 2009.. http://w2.brreg.no/enhet/sok/detalj.jsp?orgnr=994089269. pristupljeno 22 July 2011. 
  11. Massacre gunman posted YouTube video calling followers to 'embrace martyrdom' six hours before attacks pristip 24. 7. 2011. ((en))
  12. Andrew Berwick: 2083 - A European Declaration of Independence pristup 24. 7. 2011. ((en))
  13. 13.0 13.1 Lekcije slučaja Breivik

Vanjske veze[uredi - уреди]