Anadir (grad)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Anadir
Ана́дырь
Pogled na luku u Anadiru
Pogled na luku u Anadiru
Pogled na luku u Anadiru
Zastava Anadira
Zastava
Grb Anadira
Grb
Koordinate: 64°44′N 177°31′E / 64.733°N 177.517°E / 64.733; 177.517
Država  Rusija
Autonomni okrug Čukotski autonomni okrug
Osnivanje 3. august 1889. (kao Novo-Marijinsk)
Status grada 12. januar 1965.
Nazvan po utvrdi Anadir na rijeci Anadir
Vlast
 - Gradonačelnik Andrej Šegoljkov
Površina
 - Ukupna 21 km²
Visina 20 m
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 11 193 [1]
Vremenska zona UTC+12 (UTC+13)
Poštanski broj 689000
Pozivni broj +7 42722
Službena stranica www.anadyr
Karta
Anadir na mapi Rusije
Anadir
Anadir
Anadir na karti Rusije

Anadir (ruski: Ана́дырь) sve do 1920. zvan Novo-Marijinsk je najistočniji ruski grad, administrativni centrar Čukotskog autonomnog okruga od 11 193 stanovnika. [1] (prema popisu iz 2006.)

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Anadir leži u Anadirskom zaljevu na ušću rijeke Anadir na krajnjem istoku Sibira.

Historija[uredi | uredi kod]

Grad je osnovan 3. augusta 1889. kao Novo-Marijinsk. Današnje ime nosi od 1923. godine, a 12. januara 1965. dodijeljen mu je status grada.

Privreda i promet[uredi | uredi kod]

Anadir je važna pomorska luka u Beringovom moru za taj dio Sibira i Čukotski poluotok Grad ima tvornicu ribljih konzervi i veliku meteorološku stanicu. [1] Pored grada nalaze se nalazišta ugljena lignita koji se eksploatira, i važna je stavka u ekonomiji grada.

Anadir ima međunarodni Aerodrom Ugolni (IATA: DYR ICAO: UHMA) sa vezama prema Habarovsku, Moskvi i Nemeu na Aljaski.

Anadir je ranije bio u sastavu Magadanske oblasti koja je bila poznata po Romanu Abramoviču koji je bio njen gubernator.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Anadyr (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 01. 01. 2013. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]