American History X

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostale upotrebe, pogledajte Generacija X (razvrstavanje).
American History X

Kino-poster
Režija Tony Kaye
Producent John Morrissey
Scenario David McKenna
Naracija Edward Furlong
Edward Norton
Uloge Edward Norton
Edward Furlong
Fairuza Balk
Stacy Keach
Elliott Gould
Avery Brooks
Beverly D'Angelo
Muzika Anne Dudley
Fotografija Tony Kaye
Montaža Gerald B. Greenberg
Alan Heim
Distribucija New Line Cinema
Datum(i) premijere 23. oktobar 1998 (1998-10-23)
Trajanje 118 min.
Zemlja  SAD
Jezik engleski
Budžet 20 mil. $[1]
Bruto prihod 23,875.127 $[1]

American History X je američki film iz 1998. godine, koji je režirao Toni Kej, a scenario napisao Dejvid Makena. Glavne uloge igraju: Edvard Norton i Edvard Ferlong, dok sporedne uloge igraju: Beverli D'Andželo, Stejsi Kič, Itan Supli, Ejveri Bruks i Feruza Balk.

U Srbiji je prikazan pod naslovom Američka istorija iks, a u Hrvatskoj pod naslovom Generacija X.

Radnja[uredi - уреди]

Danny je inteligentan tinejdžer koji se napisavši propagandni esej o Hitleru nađe u problemima u školi; ravnatelj Sweeney, crnac, mu zadaje da napiše esej o bratu, za kojeg smatra da mu je uzor, ili će biti izbačen iz škole. Dannyjev brat Derek je lokalni neonacistički junak koji je isti taj dan izašao iz zatvora nakon što je tamo proveo tri godine zbog ubojstva dvojice crnaca. Kroz film se u obliku uspomena prikazuje Derekova prošlost: nakon što mu je oca, vatrogasca, na dužnosti ubio crni kriminalac, inteligentan i obećavajući mladić, okrenuo se nacizmu i rasizmu. Uz podršku lokalnog neonacističkog propagandista Camerona Alexandera, svojom karizmom uspio je okupiti bandu skinheada koja se upuštala u nasilne obračune s nepoželjnim susjedima. Njegova agresivnost i mržnja počele su narušavati i obiteljski život, posebno odnos sa sestrom i majkom koje ne dijele njegove ideje.

Jedne večeri skupina crnaca pokuša ukrasti Derekov automobil zbog čega se on sukobljava s njima i ubija dvojicu napadača. Budući da je jednog ubio nepotrebno, i na vrlo brutalan način, osuđen je na zatvorsku kaznu. U zatvoru se nađu u prijetećoj okolini budući da su većina zatvorenika crnci, a Derek ima istaknutu tetoviranu svastiku. Zaštitu mu pruža zatvorska neonacistička zajednica, no ozbiljni Derek ubrzo uviđa da su oni neprincipijelni licemjeri te se ponašaju kao crnačke bande koje prezire. Iz sukoba s vođom izvlači kraći kraj i ubrzo se nađe u nezgodnom položaju ostavši bez njihove zaštite. Pomaže mu crni kolega s kojim radi u zatvorskoj praonici i s kojim se postupno sprijateljuje. Derek postaje nesiguran, njegov svjetonazor biva potresen, a do kraja ga potpuno napušta susrevši se ponovno sa Sweeneyjem, svojim nekadašnjim profesorom koji mu nudi pomoć.

Izašavši iz zatvora želi popraviti vlastite greške iz prošlosti i urediti narušene odnose unutar obitelji. Međutim, Danny je pod utjecajem Camerona krenuo njegovim stopama a lokalni neonacisti Dereka i dalje drže junakom. Na neonacističkoj zabavi posvađa se s Cameronom i starim drugovima, a Dannyja svojim zatvorskim iskustvom uvjerava da napusti rasizam i mržnju. Pomirivši se s obitelji Derek planira budućnost, obećava i pomoći Sweeneyju oko antinacističkog aktivizma. Danny također piše esej u kojem raščišćava s prošlošću i sutradan ga odnosi u školu. No dan ranije se u školi zavadio s članom bande, crncem, koji ga dočeka u i upuca. Derek očajava nad njegovim mrtvim tijelom, a film završava citatom iz Lincolnovog govora koji poziva na zajedništvo rasa.

Zanimljivosti[uredi - уреди]

  • Riječ fuck se u filmu izgovara oko 200 puta.
  • Citat s kraja filma je uzet iz inauguracijskog govora Abrahama Lincolna .
  • Za potrebe snimanja filma Edward Norton je dobio 13 kilograma mišićne mase.
  • Tony Kaye je zahtijevao da se kao režiser potpiše pseudonimom jer je bio nezadovoljan načinom kako je Norton uredio film prigrabivši sebi više scena nego je on planirao. Nadležni su mu to odbili pa ih je na kraju i tužio.

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]