Amenemhat II

Izvor: Wikipedia
Prethodi:
Senusret I
Faraon Egipta Slijedi:
Senusret II
Amenemhat II
Velika sfinga za koju se vjeruje da je prvotno isklesana za Amenemhata II, danas izložena u pariškom Louvreu
Vladavina 1929. pne. do 1895. pne.
Nomen
<
i mn
n
m HAt
t
>

Amenemhat (imn-m-HAt)
Amun is in front
Praenomen
<
ra
S12
D28 D28
D28
>

Nubkaure (nbw-kAw-ra)
"Zlatne su duše Re"[1]
Zlatni Horus
G8
U2
Aa11
xrw
Maat Kheru (mAat-xrw)
Zlatni Horus, istinskog glasa
Nebty naziv
G16
H k
n
m mAat
Hekenem Maat (Hknm-mAat)
Dvije dame, onaj koga slave s Maat
Horusovo ime
G5
H k
n
m mAat
Srxtail2.GIF
Hekenem Maat (Hknm-mAat)
Horus, onaj koga slave s Maat
Grob Bijela Piramida

Nubkhaure Amenemhat II bio je treći faraon Dvanaeste dinastije Drevnog Egipta. O njegovom životu i vladavini ne postoji mnogo podataka. Egiptom je vladao 35 godina - od 1929. pne. do 1895. pne., a bio je sin Senusreta I i njegove glavne supruge, lrajice Nefru.[2] Ne zna se tko mu je bila supruga; iako se u posljednje vrijeme spominje mogućnost da je to bila izvjesna 'kraljeva szupruga' Senet. Njegovo pred-ime, odnosno prijestolno ime, Nubkaure, nači "Zlatne su duše Rea."

Najvažniji spomenik njegove vladavine jesu fragmenti ljetopisnog kamena pronađenog u Memphisu, a kasnije korištenom u Novom kraljevstvu. On govori o događajima prve godine njegove vladavine - donacijama važnim hramovima, pohodu na Južnu Palestinu i uništenju dva grada. Također se spominju Nubijc koji su mu došli platiti danak. Amenemhat II je također uspostavio suvladarstvo sa svojim sinom Senusretom II u 33. godini vladavine, najvjerojatnije zbog duboke starosti i nastojanja da osigura nasljdstvo.

Njegova piramida je sagrađena u Dahshuru, ali se nije previše istraživala. Uzu piramidu su pronađeni netaknuti grobovi nekoliko kraljevskih supruga koji su sadržavalu zlatni nakit.

Sastav kraljevog dvora nije dobro poznat. Senusret i Ameny su spomenuti kao veziri na početkui vladavine. Poznata su tri blagajnika: Rehuerdjersen, Merykau i Zaaset. Nadzornik kapije Khentykhetywer je spomenut na steli koja govori o ekspediciji u Punt.

Nasljedstvo[uredi - уреди]

Amenemhat II i njegov sin Senusret II su dijelili kratko suvladarstvo, posljednje za koje postoje dokazi u historiji Srednjeg kraljevstva. Stela Hapu u Aswanu je datirana u treću godinu Senusreta II i 35. godinu Amenemhata, što znači da je Senusret bio okrunjen u 33. godini očeve vladavine.[3] Ime mladog kralja je navedeno prije imena starog kralja, što sugerira da se Senusret nametnuo kao vladar još prije očeve smrti, mada za to ne postoje drugi dokazi.[4]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Peter Clayton, Chronicle of the Pharaohs, Thames & Hudson Ltd, (1994), p.78
  2. Clayton, op. cit., p.81
  3. Murnane, William J. Ancient Egyptian Coregencies, Studies in Ancient Oriental Civilization (SAOC) 40. p.7. The Oriental Institute of the University of Chicago, 1977.
  4. Murnane, William J., op. cit., p.7.

Literatura[uredi - уреди]

  • W. Grajetzki, The Middle Kingdom of Ancient Egypt: History,Archaeology and Society, Duckworth, London 2006 ISBN 0-7156-3435-6, 45-48


Vanjske veze[uredi - уреди]

Amenemhat (II) Nubkaure (1914-1879/76 BCE)