Alosaurus
| Alosaur | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Replika alosaura
|
||||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||||
Status zaštite: Fosil |
||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
A. fragilis Marsh, 1877. (tip) |
||||||||||||||||
| Sinonimi | ||||||||||||||||
| Creosaurus Marsh, 1878. ?Epanterias Cope, 1878. |
Alosaur (drugačiji gušter) najkrvoločniji je i najčešći dinosaur iz doba kasne jure. Othniel C. Marsh, najveći paelontolog 19-og stoljeća, dao je ovom dinosauru latinski naziv Allosaurus.
Opis [uredi - уреди]
Hodao je uspravno. Zadnji udovi služili su mu za kretanje, a prednji za lov. Na snažnim rukama imao je po tri prsta sa pandžama koje su mogle probiti kožu plijena i zadržati ga da ne pobjegne. Zadnji su mu udovi imali četiri pandže kojima bi kidao velike komade mesa. Imao je veliko mišićavo tijelo dugo 7-12 metara.
Vrat je bio kratak, a velika glava mu je bila lakša zahvaljujući tome što je imala velike rupe. Zubi su bili dugi između 5 i 10 cm. Iznad očiju je imao prepoznatljive koštane kvrge.
Ponašanje [uredi - уреди]
Pretpostavlja se da je lovio dinosaure biljoždere, ali je sigurno bio i strvinar. Smatra se da su se mladunci hranili manjim životinjicama poput guštera, žaba, većih kukaca, stonoga i sl.
Rasprostranjenost i stanište [uredi - уреди]
Nastanjivao je područja današnje Sjeverne Amerike, Španjolske i istočne Afrike. U doba kasne jure ta su područja bile ravnice.