Alica Wertheimer-Baletić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Alica Wertheimer-Baletić (Vukovar, 10. prosinca 1937.) hrvatska je ekonomistica, pedagoginja i akademkinja.

Životopis[uredi | uredi kod]

Rođena 10. prosinca 1937. u Vukovaru gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala 1960., magisterij ekonomskih znanosti stekla je 1964., a doktorat znanosti 1965. godine. U školskoj godini 1965/66. bila je na studijskom boravku na University of Chicago, SAD. Na Ekonomskom fakultetu izabrana je za asistenticu 1961., za docenta 1966., za izvanrednog profesora 1972., za redovitog profesora Demografije 1976. godine. Od 1968. do 1972. bila je predstojnik Demografskog odjela Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, od 1985. do 1989. jedan od direktora međunarodnog poslijediplomskog studija “Demographic Trends and Population Policies” na Interuniverzitetskom centru Sveučilišta u Zagrebu u Dubrovniku. Bila je, uz ostalo, predsjednik znanstvene sekcije za demografiju pri Savezu statističkih društava Jugoslavije i pročelnik Katedre za demografiju na Ekonomskom fakultetu. Sudjelovala je na mnogim konferencijama i znanstvenim skupovima o stanovništvu u nas i u inozemstvu (London, Liège, Windsor (Kanada), Prag, Bratislava, Kijev, Helsinki, Firenza, Jüvaskyla, Geneva, New York, itd.)

Znanstveni rad[uredi | uredi kod]

Napisala je 17 knjiga, i monografija, među kojima se izdvajaju: "Stanovništvo SR Hrvatske - studije", 1971; "Ekonomska aktivnost stanovništva - demografski aspekt" 1978; Demografija - stanovništvo i ekonomski razvitak, 1972. i 1983.; "Stanovništvo Vukovara i vukovarskog kraja", 1993; "Stanovništvo i razvoj", 1999. Napisala je 170 članaka, studija, priloga u zbornicima, referata kao i brojne stručne radove.

Član je svjetskih demografskih udruženja (International Union for the Scientific Study of Population i European Association for Population Studies). Bila je član redakcija i savjeta mnogih časopisa (European Population Journal, Stanovništvo, Statistička revija, Encyclopaedia moderna, Rad – HAZU, Suvremeni ekonomski problemi - HAZU, Acta oeconomico-historica, Sociologija sela, Ekonomski pregled, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, itd.). Bila je član delegacije Hrvatske na Europskoj konferenciji o stanovništvu u Genevi i podnijela nacionalno izvješće o stanovništvu Hrvatske (1993.) te član delegacije Hrvatske na pripremnom sastanku za izradu završnog dokumenta UN Konferencije o stanovništvu i razvoju u Kairu (New York, 4-23. travnja 1994). Od godine 1998. do 2002. bila je kao stručnjak za demografiju predstavnik Hrvatske pri UN Komisiji za stanovništvo i razvoj, a na 33. zasjedanju te komisije (27.-31. ožujka 2000.) izabrana je za potpredsjednika te komisije za jedno mandatno razdoblje.

U 1986. izabrana je za člana suradnika, a u 1992. godini za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1995. do 2000. godine bila je tajnik Razreda za društvene znanosti, a od 2001. - 2003. član Predsjedništva, a od 2004. godine je potpredsjednik Akademije. U listopadu 2004. izabrana je za člana Académie Européene des Sciences, des Arts et des Lettres u Parizu.

Nagrade[uredi | uredi kod]

Za znanstveni rad primila je nagradu “Mijo Mirković (na Ekonomskom fakultetu sedam puta), nagradu Grada Zagreba (sa suradnicima) 1977., republičku nagradu “Božidar Adžija” za doprinos razvoju demografije (1983.). Državnu nagradu za životno djelo za područje društvenih znanosti (2000.), nagradu "Annales Pilar" za doprinos razvoju demografije u Hrvatskoj, (2004.). Odlikovana je ordenom Reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1995.) i s likom Katarine Zrinske (1996.).

Knjige[uredi | uredi kod]

  1. "Stanovništvo SR Hrvatske – Studije", Školska knjiga, Zagreb, 1971.
  2. "Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak", Informator, Zagreb 1973.
  3. "Politička ekonomija kapitalizma" (u suautorstvu) (poglavlja "Akumulacija kapitala i položaj radničke klase u kapitalizmu" i "Tendencijski pad profitne stope"), Zagreb 1974.
  4. "Stanovništvo općina Hercegovine" (suautor dr. Z. Baletić), Privredna komora, Mostar 1975.
  5. "Promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva SR Hrvatske u razdoblju 1961-1971., s posebnim osvrtom na ekonomsku aktivnost stanovništva",knjiga III., studije "Uzroci i posljedice demografskih promjena u SR Hrvatskoj", Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1975., str. 128.
  6. "Politička ekonomija socijalizma" (u suautorstvu) (poglavlje "Proces potrošnje u socijalizmu"), Informator, Zagreb 1976.
  7. "Ekonomska aktivnost stanovništva – demografski aspekti",Školska knjiga, Zagreb 1978.
  8. "Demografija-Popullsia dhe zhvilimi Economik" (prijevod), Universitet Prishtines, 1978.
  9. "Analiza i projekcija stanovništva Slavonije i Baranje" (suautor dr. Z. Baletić), Ekonomski institut, Zagreb 1979.
  10. "Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak", drugo prerađeno i dopunjeno izdanje, Informator 1982.
  11. Znanstvene osnove populacijske politike u SR Hrvatskoj, Republički zavod za društveno planiranje, Zagreb 1988.
  12. "Demografski i društveno-ekonomski uvjeti razvoja zagrebačke regije", (u suautorstvu), Institut za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta, Zagreb 1989.
  13. "Promjene u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovništva Hrvatske u poslijeratnom razdoblju", Institut za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta, Zagreb 1991.
  14. "Stanovništvo Vukovara i vukovarskog kraja", Nakladni zavod Globus, Zagreb 1993.
  15. "Vukovar – vjekovni hrvatski grad na Dunavu", (u suautorstvu), Nakladna kuća Feletar, Koprivnica 1994.
  16. "Stanovništvo i razvoj", Nakladnička kuća MATE, Zagreb 1999.
  17. "The Population of Vukovar and Surrounding Area", Izd: Ekološki glasnik, Zagreb 1999.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Vidi dopusnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.