Algašice
| Peronosporomycetes | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||
| Status zaštite | ||||||
| Sistematika | ||||||
|
||||||
| Područje života | ||||||
Algašice (Oomycetes) su protisti slični gljivama jer većinom imaju stijenku građenu od hitina i hrane se saprofitski. Za razliku od gljiva imaju pokretne stadije i žive u vodi i na izrazito vlažnim staništima, samo iznimno na kopnu. Neke su jednostanične, a neke višestanične. Višestanične algašice u miceliju nemaju poprečnih stjenki, pa ih i to razlikuje od pravih gljiva.
Najvažniji predstavnici algašica su kitridijale (Chytridiales) i peronospore (Peronosporales).
[uredi - уреди] Kitridijale
Najjednostavnije kitridijale imaju oblik golog protoplasta, bez stijenke, nešto složenije su jednostanične sa stijenkom, a najsloženije imaju tijelo od razgranatih cjevastih niti s više jezgara.
[uredi - уреди] Peronospore
Iako su se peronospore prilagodile životu na kopnu, za njihovo je razmnožavanje potrebna voda. Žive kao paraziti na biljkama.
Peronospora vinove loze (Plasmopara viticola) živi na listovima i plodovima vinove loze iz kojih crpi organske tvari pomoću haustorija (kratkih nastavaka). Nakon nekog vremena razvija sporangiofore koji, najčešće kroz puči, izlaze u okoliš. Sporangiofori nose zoosporanglije sa zoosporama koji se vjetrom prenose na druge biljke. U kapljici vode oslobađaju zoospore, koje isklijaju u novu peronosporu.
Peronospora krumpira (Phytophtora infestans) dovodi do pojave smeđih pjega na listovima. Listovi pocrne i osuše se. Slične promjene izaziva i na gomoljima.
Oba nametnika uzrokuju velike štete u poljodjelstvu. Suzbijaju se špricanjem listova i nedozrelih plodova otopinom modre galice i gašenog vapna.
[uredi - уреди] Literatura
