Alexander Löhr

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Alexander Löhr
Alexander Löhr u oktobru 1939
Alexander Löhr u oktobru 1939
Alexander Löhr u oktobru 1939
Karijera
Čin Generaloberst
Važnije bitke Prvi svjetski rat
Drugi svjetski rat
Rod vojske Heer
Luftwaffe (1938-1945)

Aleksandar Ler (nem. Alexander Löhr, 18851947), nemački general. Od avgusta 1942. bio je komandant Jugoistoka i zapovjednik Armijske grupe E.

Kao zapovednik Luftwaffe-a, rukovodio je bombardovanjem Varšava i Beograda u drugom svetskom ratu.

Predao se u Jugoslaviji maja 1945. godine. 1947. godine je u Beogradu osuđen kao ratni zločinac i streljan.

Biografija[uredi | uredi kod]

Aleksandar fon Ler sa nadimkom Saša (Sascha) je rođen 20. maja 1885. u Turnu Severinu (danas Rumunija). Po ocu je bio Nemac, a po majci pravoslavan. Odlično je govorio ruski, srpskohrvatski, rumunski i mađarski jezik. Srednju školu pohađao je u Pančevu.[1]

U Prvom svetskom ratu učestvuje kao Austrijanac i komanduje austrougarskim bataljonom protiv Srbije. Bio je dva puta ranjavan. Jedno vreme je bio komandant 85. pešadijskog puka stacioniranog u Višegradu. Čin majora je dobio na kraju Prvog svetskog rata.

Nakon rata, aktivno usavršava svoja vojnička znanja. U čin potpukovnika je unapređen 1921, a u čin pukovnika 1928. Čin general-majora dobija 1934. Bio je glavni Hitlerov poverenik u Austriji i pripremao Hitlerov dolazak na vlast. Po Anšlusu Austrije 1938. Ler je postao komandant nemačke vazduhoplovne flote na teritoriji Austrije (Kommandeur Luftwaffenkommando Ostmark). Ubrzo je unapređen u čin general-lajtnanta 24. marta 1938.

Varšava gori, septembar 1939.

Komandant 4. nemačke vazduhoplovne flote je postao 1939. Kao komandant flote učestvovao je u napadu na Poljsku septembra 1939. Kao zasluge za munjeviti slom Poljske od Hitlera je dobio „Konjički krst“ i „Krst za hrabrost“, a od Hermana Geringa je dobio „Zlatni letački krst“. Njegova avijacija je sadejstvovala u borbama na zapadnom frontu (Francuska, Belgija, Holandija).

Bombardovanje Beograda aprila 1941.

Kao zapovednik 4. vazduhoplovne flote učestvovao je u napadu na Jugoslaviju aprila 1941. (rukovodio je bombardovanjem Beograda) i komandovao je u napadu na Grčku (Krit) i na SSSR. Čin general-pukovnika je dobio na Krimu 3. maja 1941. godine.

Od avgusta 1942. komanduje 12. armijom na Balkanu kao komandant nemačkih trupa na Jugoistoku. Kao komandant Jugoistoka organizovao je dve veće operacije protiv ustanika u NDH (Operacija Vajs) i u Crnoj Gori (Operacija Švarc). Kao glavni planer Operacije Vajs, general Aleksander Lohr je na jednoj konferenciji u Zagrebu, pretačući u direktivu Hitlerove odrednice, izričito rekao da želi »potpuni mir, pa makar to bio mir groblja«.[2]

1. januara 1943. 12. armija preformirana je u Armijsku grupu E, a Ler je postavljen za komandanta. Na njenom čelu ostao je do kraja rata. Komandant Jugoistoka bio je do 26. avgusta 1943, kada je formiran štab Armijske grupe F u Beogradu pod komandom Maksimilijana fon Vajhsa, kojoj je Armijska grupa E potčinjena. Zona odgovornosti Lerove armijske grupe ograničena je na Grčku. Od septembra 1944. rukovodio je povlačenjem nemačkih trupa iz Grčke i Albanije kroz Jugoslaviju. Marta 1945. učestvovao je sa delom svojih snaga u neuspešnoj nemačkoj protivofanzivi u Mađarskoj. Krajem marta iste godine, ukidanjem štaba Armijske grupe F, ponovo je postavljen za komandanta Jugoistoka, a sredinom aprila njegovo komandno područje se proširuje do reke Soče. Krajem aprila pod njegovu komandu stavljen je 97. korpus u Istri iz sastava grupe armija C.

Uspeo je da pobegne u Austriju pred kraj maja 1945, ali su ga tu zarobili engleski vojnici i predali jugoslovenskim vlastima.[nedostaje referenca]

U 16:34 general Vinter javlja, da je štab general-pukovnika Lera (Loehhr), izgleda, pao u ruke Tita.[3]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 11. maja 1945.

U vojnom zatvoru u Beogradu je proveo od juna 1945. do februara 1947.

Suđeno mu je na procesu protiv visokih nemačkih komandanata i zapovednika u Jugoslaviji od 5 do 13. februara 1947. pred Vojnim sudom 3. Jugoslovenske armije u Beogradu. Kao ratni zločinac osuđen je na smrtnu kaznu.

Streljan je 26. februara 1947. u Beogradu.

U popularnoj kulturi[uredi | uredi kod]

Hvatanje Aleksandra Lera 14. maja 1945. godine.

U jugoslovenskom igranom filmu Bitka na Neretvi iz 1969. lik nemačkog komandanta Jugoistoka se pojavljuje pod imenom Lohring, i tumači ga Curd Jürgens.

Godine 1976. Löhr je postao protagonist jugoslovenske TV-dokudrame Čovek koji je bombardovao Beograd posvećene posleratnom suđenju za ratne zločine. U njoj je njegov lik tumačio Milan Puzić.

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]