Alberto Fortis

Izvor: Wikipedia

Alberto Fortis (Padova, 11. listopada 1741. - Bologna, 21. listopada 1803.), talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik.

Naslovnica djela Viaggio in Dalmazia iz 1774.

Rođen je kao Giovanni Battista Fortis. Sa 16 godina pristupio je padovanskom sjemeništu i postao redovnik augustinskog reda.

Putovao je po Europi, naročito po Dalmaciji, Primorju i Istri, o čemu je objavio niz djela, od kojih je najbitnije Put po Dalmaciji (Viaggio in Dalmazia, 1774.), nastalo kao rezultat putovanja od 1771. do 1773. godine, u kojem u dvije knjige predstavlja Dalmaciju i Primorje europskoj publici. U prvoj knjizi najveću pozornost dobiva poglavlje u kojem se idealizira život seljaka u zaleđu Dalmacije (Morlaka), dok se u drugoj knjizi raspravlja o mnogim zemljopisnim, gospodarskim i etničkim pitanjima. U djelu se nalazi i verzija Hasanaginice dana u izvorniku i prijevodu na talijanski. Knjiga je imala velik odjek, a na hrvatski je u potpunosti prevedena tek 1984. godine. Knjiga nailazi na kritike prosvjetitelja i izaziva zgražanje nad Morlacima, dok ih Fortis vidi kao miroljubive, plemenite, poštene i gostoljubive.

Njegova kronološki prva knjiga Ogled nastala 1771. godine donosi zapažanja o otocima Cresu i Osoru. Zasnovana je kao minerološka studija, ali izašla je kao studija o stanovništvu i narodnoj kulturi. Donosi podatke o jeziku i usmenoj književnosti. Ta prirodoslovna misija bila je pothvat kojeg je financirao Fortisov mecena John Stuart, škotski plemić i grof od Bute. Njemu je Fortis posvetio i svoje najpoznatije poglavlje iz Puta po Dalmaciji, poglavlje o Morlacima, zato što se i sam Stuart zanimao za morlakizam.

Zbog svoje sklonosti putovanjima bez znanja njegovih nadležnih i znanstvenim istraživanjima Dalmacije bio je prisiljen napustiti svoj duhovni red. Za život zarađuje dalje svojim znanstvenim radom, istraživanjem, pisanjem i suradnjom sa raznim znanstvenim časopisima.

Objavljeno na hrvatskom[uredi - уреди]

Djela na talijanskom[uredi - уреди]

  • Saggio d’osservazioni sopra l’isola di Cherso ed Ossero (Rasprava i razmatranja o otoku Cresu i Lošinju). Venecija 1771.
  • Viaggio in Dalmazia I, II (Putovanje po Dalmaciji, 2 sveska). Venecija 1774.
  • Della coltura del castagno da introdursi nella Dalmazia marittima e medditerranea (O uzgoju kestena i o sadnji u primorskoj i unutrašnjoj Dalmaciji). Napulj 1780; Venecija 1794.

Literatura[uredi - уреди]

  • M. Krleža (ur.): Jugoslavenska enciklopedija. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1979.
  • M. Krleža (ur.): Opća enciklopedija. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1979.
  • L. Lago, C. Rossit: Descriptio Histriae. Lint, Trieste 1981.
  • A. Fortis: Put po Dalmaciji, prijevod: Viaggio in Dalmazia, 1774. (priredio J. Bratulić, s talijanskog preveo M. Maras, prilog s latinskog preveo D. Novaković). Globus, Zagreb 1984, 303 str.
  • A. Pandžić: Pet stoljeća zemljopisnih karata Hrvatske, katalog izložbe. Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1988, str. 112.
  • M. Marković: Descriptio Croatiae. Naprijed, Zagreb 1993.
  • M. Kozličić, V. Lozić: Starije zemljopisne karte u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, katalog izložbe. Sveučilišna knjižnica u Splitu, Split 1994.
  • Ž. Domljan (ur.): Enciklopedija hrvatske umjetnosti, knj. I. Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 1995, str. 257.
  • A. Sošić: Kartografi Istre, magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996, str. 101.
  • I. Racetin: Kartografija i kartografi u Muzeju grada Trogira, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1997.
  • M. Roglić: Hrvatski kartografi Makarskog primorja, doline Neretve, Pelješca i Korčule, diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1998.
  • I. Racetin: Kartografija i kartografi u Muzeju grada Splita, Arhivu nadbiskupije i Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2002.