Ajaccio

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ajačo
fr. Ajaccio


Panorama Ajača

Zastava
Zastava

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Francuska
Region Korzika
Departman Južna Korzika
Okrug Ajaccio (okrug)
Kanton Glavno mjesto 7 kantona
Stanovništvo
Stanovništvo (2011-01-01) 63,723[1]
Gustina stanovništva 814,45 st./km²
Geografija
Koordinate 41°55′36″N 8°44′13″E / 41.92667°N 8.73694°E / 41.92667; 8.73694
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 38 m
Površina 81,99 km²
Ajačo na mapi Francuske
Ajačo
Ajačo
Ajačo (Francuske)
Ostali podaci
Poštanski kod 20000
INSEE kod 2A004
Web-stranica http://www.ajaccio.fr/

Ajaccio (francuski: Ajaccio; korzički: Aiacciu), je grad (općina) u Francuskoj. On je glavno upravno središte Korzike i prefektura departmana Corse-du-Sud.

Porijeklo imena[uredi | uredi kod]

Postoji više teorija o etimologiji imena Ajaccio. Najpopularnija teorija je da je grad osnovao legendarni grčki junak Ajant (Ajax) koji je gradu dao svoje ime. Druga objašnjenja su puno realističnija. Npr. ime Ajaccio se može povezati sa toskanskim agghiacciu (ograđeni prostor za ovce). Drugo objašnjenje daju bizantinski izvori iz oko 600. godine, gdje se grad naziva Agiation, što pretpostavlja grčko porijeklo, riječ 'agathe' znači "dobra sreća ili "dobro pristanište" ( isti je korijen i u imenu grada Agdea).

Povijest[uredi | uredi kod]

Grad nije spomenuo grčki geograf Ptolomej iz Aleksandrije u 2. stoljeću, ali je spomenuo susjedni Ourkinion u Cinarci. Smatra se da se u tom vremeno grad Ajaccio tek počeo razvijati. Smatra se da je u to vrijeme postojala rimska luka ovdje. Nedavna istraživanja su otkrila i neke ranokršćanske predmete. Grad je ipak najpoznatiji kao sjedište jedne dijeceze, koju je spomenuo papa Grgur I. Veliki, 591. godine. Grad se tada nalazio sjevernije nego danas, na mjestu današnjih četvrti Castel Vecchio i Sainte-Lucie.

Kao i kod većine drugih obalnih korzičkih mjesta u 8. stoljeću, stanovništvo naglo opada i grad praktički nestaje. Ipak, smatra se da je 1492. ovdje postojao jedan dvorac i katedrala, koja je kasnije srušena 1748.

Krajem 15. stoljeća, Đenovljani su ponovno izgradili grad, kako bi učvrstili svoju dominaciju na jugu otoka. Više je mjesta bilo u izboru za ovu lokaciju, prvo Parata (koja je ocijenjena kao previše izložena vjetrovima), pa stari grad (koji je ocijenjen nezdravim), pa je na kraju izabrana Punta della Lechia. Radovi su počeli 12. travnja 1492. Grad se brzo razvio i postao glavno mjesto pokrajine Au Delà Des Monts (više-manje, današnje Corse-du-Sud), Bastia je ostala glavni grad otoka. Grad je isprva bio mjesto kojeg su naseljavali samo Đenovljani, te se slabo otvarao Korzikancima.

Ajaccio su Francuzi okupirali od 1553. do 1559. godine, a definitivno je postao dio Francuske 1768. Grad je još dodatno izgrađen za vrijeme Napoleona. Tijekom 19. i 20. stoljeća, grad je postao najnaseljenije mjesto na otoku. U 19. stoljeću, Ajaccio je postao vrlo omiljeno zimsko odredište visokog društva, pogotovo engleskog, kao i Monaco, Cannes i Nica. Čak je izgrađena i anglikanska crkva. 8. listopada 1943. godine, Ajaccio je postao prvi francuski grad, koji je oslobođen od njemačkih osvajača.

Politika[uredi | uredi kod]

Grad je ostao (sa određenim stankama) bonapartistička izborna tvrđava, sve do lokalnih izbora 2001. Tada je općinom zavladala koalicija lijevih stranaka: socijaldemokrata, komunista i Charlesa Napoléona, pretendanta na carsko prijestolje.

Zemljopis[uredi | uredi kod]

Ajaccio se nalazi na zapadnoj obali Korzike, uz Ajaccijanski zaljev. Grad se nalazi na sjevernoj obali zaljeva između Gavrone i otočja Sanguinaires. Najviša točka je 790 metara. Grad se nalazi 210 nutičkih milja od Marseillea.

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Luka u Ajacciu

Najviše je ljudi zapošljeno u tercijarnom sektoru. Ajaccio je upravno i trgovačko središte. Snažno je zastupljen turizam i ribolov. Industrija je također u manjem broju prisutna, najviše se proizvode cigare, makaroni i sl. Glavni izvozni proizvodi su : drvo, limuni, kože, kesteni itd. Luka je vrlo prometna i pogodna za velike brodove.

Uprava[uredi | uredi kod]

Ajaccio je imao slijedeće statuse:

Ajaccio je glavno mjesto sedam kantna:

  • 1. kanton Ajaccia (8.891 stanovnika);
  • 2. kanton Ajaccia (2.675 stanovnika);
  • 3. kanton Ajaccia (7.566 stanovnika);
  • 4. kanton Ajaccia (5.372 stanovnika);
  • 5. kanton Ajaccia (7.989 stanovnika);
  • 6. kanton Ajaccia (17.579 stanovnika);
  • 7. kanton Ajaccia se sastoji od jednog njegovog dijela i općina Afa, Alata, Appietto, Bastelicaccia i Villanova (11.547 stanovnika);

Od prosinca 2001. godine, Ajaccio ima vlastitu aglomerizacijsku zajednicu Communauté d'Agglomération du Pays Ajaccien (CAPA) sa devet drugih općina (Afa, Alata, Appietto, Cuttoli Corticchiato, Peri, Sarrola Carcopino, Tavaco, Valle di Mezzana i Villanova).

Prijevoz[uredi | uredi kod]

Ajaccio opslužuje zračna luka Campo dell'Oro.

Demografija[uredi | uredi kod]

Demografija
1962.1968.1975.1982.1990.1999.2006.2011.
33.64243.43849.06554.08958.94952.88063,723[1]66.809

Poznate osobe[uredi | uredi kod]

Knjige često navode Ajaccio kao grad u kojem se rodio Napoleon, ali mala općina u Finistèreu, Sainte-Sève, se također hvali kao mjesto gdje je rođen Napoleon.

Reference[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]