Aheront (mitologija)

Izvor: Wikipedia

Za istoimenu rijeku u Grčkoj vidi članak Aheront (rijeka)

Aheront
Ἀχέρων
mitski Haron preuzima mrtvo dijete da ga preveze u Had
mitski Haron preuzima mrtvo dijete da ga preveze u Had

Aheront (grčki: Ἀχέρων / Akhérôn) u grčkoj mitologiji je bila rijeka boli, jedna od rijeka podzemnog svijeta - Hada [1] ostalih četiri su Stiks, Kokit, Flegeton i Leta).. Aheront je bilo i ime boga te rijeke. [2]

U vrijeme Antičke Grčke riječ aheront bila je sintagma od riječi ὁ ἄχεα ῥέων (ho akhea rheōn), a to je značilo rijeka boli [3]

Karakteristike rijeke boli[uredi - уреди]

Za Grke arhajskog perioda je ta mitska rijeka bio stvarni epirski Aheront, koji je za ondašnje Grke bio toliko udaljen, da je to za njih bio kraj ovozemaljskog svijeta i početak nekog drugog svijeta. Kako su o njemu vrlo malo znali, vjerovali su da je on povezan sa podzemnim svijetom. [2] On je za to bio idealan jer je na svom kratkom toku tekao kroz mračne kanjone i nekoliko puta ponirao[1], a izgleda da je u to vrijeme pored svog ušća imao i veliko močvarno jezero a mitski lađar Haron prevozio je umrle preko rijeke boli i močvarnog jezera do Hada. [2] Kad su se u međuvremenu proširili do Epira i bolje upoznali taj kraj i rijeku - onda su mitski Aheront pomakli u udaljenije krajeve, pa su tako tokom svoje duge historije imali još nekoliko Aheronta. [1]

Ali već Homer u svom epu Odiseja - Aheront seli izvan granica vidljiva svijeta, u podzemni - Had, i opisuje ga kao rijeku u koju utječu i druge dvije rijeke tog svijeta Kokit (rijeka jadikovanja) i Flegeton (plamena rijeka). [2] I svi kasniji pisci opisivali su nadalje Aheront kao nešto izvan postojećeg svijeta, Tako je Platon u svom Fedonu prikazao Aheront kao drugu najveću rijeku na svijetu, prva po njemu je Ocean. Tvrdio je da je Aheront teče u suprotnome smjeru, ispod zemlje i pustinjskih mjesta. I rimski pjesnik Vergilije se dotakao Aheronta u šestoj knjizi Eneida u kojoj ga navodi kao jednu od rijeka Aheront zajedno s opisima ostalih rijeka Hada.

O Aherontu je pisao i Dante Alighieri u Božanstvenoj komediji (Pakao), po njemu je on granica pakla u takozvanom predpaklu.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 "Acheron" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/3521/Acheron. pristupljeno 18. 06. 2013. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 "Acheron" (engleski). Theoi Project. http://www.theoi.com/Khthonios/PotamosAkheron.html. pristupljeno 18. 06. 2013. 
  3. "Acheron" (engleski). Wordnik. http://www.wordnik.com/words/Acheron. pristupljeno 18. 06. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди]