Aethelflaed

Izvor: Wikipedia
Za ostale ličnosti sa istim imenom v. Æthelflæd (razvrstavanje)
Æthelflæd as depicted in the cartulary of Abingdon Abbey.png

Aethelflaed ili Æthelflæd (staroengleski: Æðelflæd (869 / 870918), bila je najstarija kćer zapadnosaksonskog kralja Alfreda Velikog i njegove supruge Ealhswith, odnosno supruga mercijskog earla Aethelreda, a nakon njegove smrti 911. i vladarica Mercije.

Aethelflaed se za Aethelread udala između 882. i 887. U to je vrijeme njen otac s područja Mercije protjerao danske (vikinške) osvajače; nastojeći konsolidirati vlast nad područjem države koja je bila tradicionalni suparnik Wessexa, vlast je dao lokalnom plemiću Aethelredu koga je vezao za svoju porodicu. Alfred je preko tog braka nastojao stvoriti čvrste veze između Zapadnih Saksonaca i anglijskih Mercijanaca, te je inzistirao na korištenju izraza "anglosaksonski" za svoju državu i podanike. Aethelflaed je svom mužu rodila jedno dijete - kćer Aelfwynn.

Nakon što se Aethelred počeo pobolijevati, dao je vlast supruzi koja se pokazala ne samo kao sposobna administratorica, nego i vojskovođa koja je sudjelovala u pohodima protiv Velšana i Vikinga. Godine 911. ga je naslijedila i počela vladati Mercijom, službeno priznata kao "gospodarica" od strane zapadnosaksonskog dvora. Istakla se u pohodima, pomažući svom bratu, zapadnosaksonskom kralju Edwardu Starijem, a također je na temeljima nekadašnjih rimskih ruševina dala sagraditi grad Gloucester. Umrla je 918. a naslijedila ju je Aelfwynn, ali samo nakratko, s obzirom da ju je Edward svrgnuo, stvorivši tako uvjete za formalno ujedinjenje dviju kraljevstava u novi entitet - Kraljevinu Englesku.

Fusnote[uredi - уреди]

Primarni izvori[uredi - уреди]

  • Asser, Vita Ælfredi, ed. W.H. Stevenson, Asser's Life of King Alfred. Oxford, 1904; tr. S.D. Keynes and M. Lapidge, Alfred the Great. Harmondsworth, 1983.
  • Anglo-Saxon Chronicle (MSS A, B, C, D and E), ed. D. Dumville and S. Keynes, The Anglo-Saxon Chronicle. A Collaborative Edition. Vols. 3–7. Cambridge, 1983.
  • Fragmentary Annals of Ireland, ed. and tr. Joan N. Radner, Fragmentary annals of Ireland. Dublin, 1978.
  • Anglosaksonske povelje: S 221(AD 901), S 223 (AD 884 x 901), S 224 (AD 901), S 225 (AD 878 for 915), S 367 (AD 903), S 1280 (AD 904).

Sekundarni izvori[uredi - уреди]

  • Sir Francis Palgrave. History of the Anglo-Saxons. 1876. Paperback edition on Senate. p. 164.
  • Lacey, Robert (2007). Great Tales from English History. Abacus. 

Literatura[uredi - уреди]

  • Costambeys, Marios. 2004. "Æthelflæd (d. 918)." In Oxford Dictionary of National Biography. Oxford University Press.
  • Wainwright, F.T. 1975. "Æthelflæd, lady of the Mercians." Scandinavian England. 305–24.
  • Wainwright, F. T. (1959). "Æthelflæd Lady of the Mercians". u: Peter Clemoes. The Anglo-Saxons: Studies presented to Bruce Dickens. London: Bowes and Bowes. 
  • Szarmach, P.R. 1998. "Æðelflæd of Mercia, mise en page." In Words and works: studies in medieval English language and literature in honour of Fred C. Robinson, ed. P.S. Baker and N. Howe. 105–26.
  • Keynes, Simon. 1998. "King Alfred and the Mercians." In Kings, currency and alliances: history and coinage of southern England in the ninth century, ed. M.A.S. Blackburn and D.N. Dumville. 1–46.
  • Ian W. Walker. 2001. Mercia and the Making of England.
  • Sir Frank Stenton. Anglo-Saxon England (2001)
  • Justin Pollard. Alfred the Great: the Man Who Made England (2005)
  • Don Stansbury. The Lady Who Fought Vikings (1993)
  • Jane Wolfe. Aethelflaed: Royal Lady, War Lady (2001)
  • C. Heighway and R. Bryant. The Golden Minster (1999)