Adhemar de Monteil

Izvor: Wikipedia
Adhémar de Monteil s mitrom nosi Sveto koplje u jednoj od bitaka Prvog križarskog rata
Slika iz 19. vijeka izložena u Versaillesu na kojoj je prikazan Adhemar od Le Puya (u crvenoj odori, lijevo od Raymonda IV Tuluškog).

Adhemar (također poznat kao Adémar, Aimar ili Aelarz) de Monteil (? - 1. august 1098), bio je katolički biskup Puy-en-Velaya od 1087. do smrti, najpoznatiji kao jedna od ključnih ličnosti, odnosno glavni duhovni vođa Prvog križarskog rata.

Godine 1095. je privukao pažnju pape Urbana II i s njime se savjetovao prije znamenitog Koncila u Clermontu gdje je proglašen križarski rat. Na njemu je Adhemara papa proglasio apostolskim legatom i odredio da na istok prati grofa Raymonda IV od Toulousea, koji je trebao biti vojni komandant.

Adhemar se na pohodu pokazao kao hrabar vojnik i sposoban vođa. Dok su se križarski vođe međusobno svađali oko vlasti, svi su priznavali Adhemarov vrhovni autoritet. Pri dolasku na bizantsko područje, Adhemar je vodio pregovore s carem Aleksijem I Komnenom, a potom u redove križarske vojske u Nikeji uveo određenu disciplinu. Pripisuje mu se važna uloga u pobjedi križara u bitci kod Dorileja 1097. Najviše se, pak, istakao prilikom opsade Antiohije kada su njegovi rituali održavali poljuljani moral križara, kao i prilikom uspješne obrane od mosulskog atabega Kerboge. U Antiohiji je umro, najvjerojatnije od tifusa.

Iako Adhemar nije doživio pohod na Jeruzalem sljedeće godine, neki od križara su prilikom opsade tvrdili da im se ukazao i nadahnuo ih na borbu, odnosno uspješno osvajanje grada.

Vanjske veze[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]