Ada Ciganlija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pogled iz aviona

Ada Ciganlija je rečno ostrvo na Savi u Beogradu koja je veštačkim putem pretvorena u poluostrvo. Takođe to je ime za susedno Savsko jezero nastalo pregrađivanjem Save i plaže na jezeru. Ada Ciganlija je u prošlih nekoliko decenija pretvorena od mesta poznatog po zatvoru i izvršenju smrtnih kazni u izuzetno popularnu višefunkcionalnu rekreacionu zonu u Beogradu, poznatu po svojim plažama i sportskim objektima, koje tokom leta imaju preko 100.000 posetilaca tokom radnih dana [1] i do 300.000 posetilaca vikendom.[2][3] Zbog svoje popularnosti Ada Ciganlija se često u žargonu naziva beogradskim morem.

Geografski položaj[uredi | uredi kod]

Ada Ciganlija zimi

Na reci Savi, u neposrednoj blizini ušća u Dunav, na udaljenosti od samo 4 km od centra Beograda, nalazi se negdašnje ostrvo, a sada poluostrvo Ada Ciganlija. Obrasla gustom listopadnom šumom, prošarana proplancima i livadama, Ada je postala najveće, najlepše i najposećenije izletište, kupalište i odmaralište Beograđana.

Neki hroničari naziv ovog ostrva pronalaze u složenici keltskih reči singa (ostrvo) i lia (podvodno zemljište), pa se tako došlo do reči singalija od koje će u kasnijoj transkripciji nastati reč ciganlija. Ada je kao retko prirodno bogatstvo bila zapažena još od Karađorđa i kneza Miloša Obrenovića, pa je 1821. proglašena za državno dobro, što je i danas. Donja i gornja pregrada na rukavcu reke Save izgrađene su 1967. godine, pa je tako Beograd dobio jedinstveno jezero, dugo 4,2 km, sa prosečnom širinom 200 m, i dubinom 4-6 m. U dane letnje sezone dnevno se ovde kupa ili na drugi način rekreira i do 300.000 posetilaca. Ukupna površina Ade Ciganlije, sa Adom Međicom i akvatorijumom, iznosi 800 hektara.

Na ostrvu se nalazi i naselje nazvano Partizan, koje često ima problema sa poplavama. Na prilazu jezeru se nalazi kolekcija kamenih skulptura, koja privlači dosta pažnje kod turista. Formacija se zove „Kameni grad“ i delo je vajara Ratka Vulanovića.

Flora i fauna[uredi | uredi kod]

Ada Safari

Ada Ciganlija je nesumnjivo jedan od centralnih ekoloških punktova, jer zahvaljujući blagotvornoj kombinaciji uticaja vodenih površina i šumskih kompleksa Ada ima neobično specifičnu mikroklimu, koja se odlikuje povećanom vlažnošću vazduha i nešto nižim letnjim dnevnim temperatirama u odnosu na ostale delove grada. Glavna klimatogena vegetacija Ade su hrastove i brestove šume. Sredinom prošlog veka ona je bitno obogaćena unošenjem američke topole i zelenog jasena. Najdivljiji delovi prekriveni su nekultivisanom vegetacijom, što otežava prolaz, ali i podstiče istraživačku strast i avanturistički duh poluostrva. Ada Ciganlija obiluje životinjskim svetom, pri čemu su najbrojnije zajednice ptica, posebno ugroženih malih vranaca, te divljih pataka i galebova, ali i fazana i prepelica. Ada je, takođe, jedno od retkih „gradskih“ mesta gde još uvek u prirodi možete videti srnu ili zeca. Za ribolovce tu je i jezero Ada Safari.[4]

Na Adi Ciganliji sreću se i ugrožene vrste ptica, među kojima je posebno značajan mali vranac (Phalacrocorax pygmeus) koji zimske noći provodi po vrbacima na donjem špicu Ade. Sa isušivanjem Pančevačkog rita ova vrsta je praktično izumrla u okolini Beograda, da bi se tek pola veka kasnije vratila, i to samo na zimovanje. U kategorizaciji vrsta evropskih potreba zaštite (SPEC) svrstava se u prvu grupu – u globalno ugrožene vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi. U Srbiji je zaštićen kao 'prirodna retkost', a treba znati da Uredba o prirodnim retkostima zabranjuje narušavanje njihovih staništa (Službeni glasnik RS, 50/93).

Plaža[uredi | uredi kod]

Plaža

Plaža oko Savskog jezera je u celosti uređena i opremljena neophodnim infrastukturnim objektima, pa je jedna od najvećih i najlepših plaža na veštačkim jezerima u Evropi. Voda Savskog jezera je toplija od rečne i čistija i jezero je pogodno za masovnu rekreaciju. Savsko jezero svojim položajem, kvalitetom vode, opremljenošću objekata i dužinom staza je veoma pogodno za vrhunska takmičenja na mirnim vodama. Jezero je pogodno za plivanje, veslanje, kajak, vaterpolo, skokove u vodu, jedrenje na dasci i druge sportove, pa je na njemu održano više svetskih i domaćih prvenstava.

Sport[uredi | uredi kod]

Skijanje na vodi

Na Adi Ciganliji ima i preko 50 različitih sportskih terena na otvorenom, među kojima je i golf teren i žičara za skijanje na vodi. Postoje fudbalski teren, teniski, rukometni, odbojkaški i košarkaški tereni, kao i igrališta za bejzbol, ragbi i hokej na travi, žičara za skijanje na vodi. Tu su i tereni za odbojku na pesku i akva soker, a od ekstremnih sportova: bandži džamp, veštačka stena i peintbol. Na Adi se nalaze i nekoliko veslačkih klubova, kao što su Crvena zvezda, Partizan, Grafičar. Na Adi Ciganliji održava se nedavno i trka oko Savskog jezera.

Ada Ciganlija je kulturno-zabavni centar Beograda, posebno u letnjem periodu. Organizuju se brojne manifestacije u kojima učestvuju najpoznatiji književnici, dramski i estradni umetnici, kulturno-umetnička društva, horovi, orkestri i amateri iz raznih oblasti. Ugostiteljsku ponudu Ade čini više desetina restorana u rustik-stilu, splav-restorana i kućica na vodi, koji svojim sadržajem čuvaju i neguju boemsku tradiciju Beograda. Na ulazu su parking-prostor za hiljadu vozila i marina u Čukaričkom rukavcu, pogodna za pristajanje čamaca, jahti i manjih brodova. Posetiocima Ade Ciganlije stoje na raspolaganju i prodavnice, prostori za piknik, kuglana, mini-golf, kočije sa konjima, turistički vozić, pedaline i sandoline za vožnju jezerom, kao i eko-brod na električni pogon.

Noćni život[uredi | uredi kod]

Beograd važi za mesto veoma pogodno za noćni život. Na Adi Ciganliji se nalazi veliki broj restorana, kafića i diskoteka koje važe za najbolja mesta za provod u gradu. Zbog toga je u poslednjih nekoliko godina veoma veliki broj posetioca na Adi i noću. Jedan od zaštitnih znakova Savskog jezera je vodoskok, sličan najpoznatijem vodoskoku u Ženevi, noću je osvetljen i takođe predstavlja jednu od atrakcija.

Most na Adi[uredi | uredi kod]

Most na Adi
Glavni članak: Most na Adi

Na samom špicu Ade Ciganlije 2008. godine je počela gradnja drumskog i šinskog mosta, koji povezuje opštine Novi Beograd i Čukarica. Most je predviđen kao deo beogradskog Unutrašnjeg magistralnog poluprstena (UMP) koji bi povezivao Novi Beograd i Zvezdaru. Idejno rešenje mosta dala je slovenačka firma „Ponting“, pobedivši na konkursu održanom 2004. godine, u konkurenciji 11 preduzeća. Projektanti mosta su konstruktor Viktor Markelj i arhitekta Peter Gabrijelčič.[5] Pobedničko idejno rešenje je određeno jednoglasno od strane stručnog žirija kojim je predsedavao Nikola Hajdin, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti i projektant beogradskog Novog železničkog mosta.

Most sa kosim zategama dugačak je 929 metara, ima šest kolovoznih traka, dve staze za pešake i dva koloseka namenjena budućem metrou. Širina mosta je 45,04 metara. Pilon mosta visok je 200 metara i sa njega se pružaju zatege koje drže deo gredne konstrukcije preko Save. Dužina glavnog raspona je 376 metara.[6] Svečano je otvoren u novogodišnjoj noći između 31. decembra 2011. i 1. januara 2012. godine. Radovi na pristupnim saobraćajnicama, kao i radovi na izgradnji šinskog sistema, nastavljaju se u 2012. godini.

Opasnost po faunu Ade[uredi | uredi kod]

Pilon novog mosta prekrio bi vrbak u kome noće neke ugrožene vrste ptica, među kojima je posebno značajan mali vranac (Phalacrocorax pygmeus), a brojni kablovi – nosači kolovoznih traka stvaraju opasnu barijeru u letnom koridoru ugrožene vrste. U Beogradu zimuje čak 10% evropske populacije ove vrste (istraživanje u toku, Liga za ornitološku akciju,[1] Arhivirano 2008-10-13 na Wayback Machine-u). Dve godine po početku izgradnje, Liga za ornitološku akciju Srbije, uz pomoć USAID-a, uspela je da se izbori za to da mali vranac i pored izgradnje mosta, ne napusti svoje stanište.[7]

Galerija[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. LJ. Perović (14. 7. 2008.). „Sto hiljada sugrađana na Vodenom cvetu”. Politika. Pristupljeno 17. 8. 2008. 
  2. „Ada Ciganlija”. City of Belgrade. 22. 10. 2007.. Pristupljeno 17. 8. 2008. 
  3. „Kupalište”. Ada Ciganlija. Arhivirano iz originala na datum 2009-04-12. Pristupljeno 17. 8. 2008. 
  4. „Ada Ciganlija :: O Adi”. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-09. Pristupljeno 2014-01-11. 
  5. YU Build Srbija - Arhitektura i Građevinarstvo - Most preko Ade biće jedinstven u svetu Arhivirano 2012-04-02 na Wayback Machine-u, Pristupljeno 28. 3. 2013.
  6. Grad Beograd - Potpisan ugovor o izgradnji mosta preko Ade Ciganlije, Pristupljeno 28. 3. 2013.
  7. B92 - Video - Zelene vesti: Mali vranac sa Ade, Pristupljeno 28. 3. 2013.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]