ActiveX

ActiveX je tehnologija koju je izumio Microsoft 1996. godine razvojem Component Object Modela (COM) i Object Linking and Embeddinga (OLE). Često se koristi u Windowsima. Također, ActiveX komponente daju funkcionalnost brojnim softverskim aplikacijama.

Mnoge Windows aplikacije - uključujući i mnoge koje dolaze od samog Microsofta, primjerice Internet Explorer, Microsoft Office, Microsoft Visual Studio i Windows Media Player - koriste ActiveX kontrole, a Internet Explorer još i omogućava stavljanje ActiveX kontrola na internetske stranice. ActiveX kontrole u navedenim aplikacijama mogu se koristiti i za druge.

ActiveX kontrole

Active X kontrole, mali blokovi za izgradnju softvera, mogu se koristiti za stvaranje distribuiranih internetskih aplikacija prikazanih u internetskom pregledniku. Primjere uključuju aplikacije za sakupljanje podataka, pregledavanje određenih vrsta datoteka i prikazivanje animacija.

ActiveX kontrole možemo usporediti s Java apletima: programeri su dizajnirali oba mehanizma kako bi omogućili internetskim preglednicima da ih skinu i pokrenu. Ali, Java apleti se mogu pokrenuti na skoro svakoj platformi, dok se ActiveX komponente mogu pokrenuti samo na Windowsima i to u Microsoftvovom Internet Exploreru. Maliciozni softver, primjerice kompjuterski virusi i spyware, mogu se slučajno instalirati s malicioznih internetskih stranica pomoću ActiveX kontrola, i ta pojava se naziva drive-by downloads.

Programeri mogu napisati ActiveX kontrole u bilo kojem programskom jeziku koji podržava razvoj COM komponenti. Takvi su jezici i okruženja primjerice:

• C++, bilo direktno ili s pomoću ATL-a i MFC-a
• Borland Delphi
• Visual Basic
• .NET Framework (C#VB.NET)

Povijest

Suočen s kompleksnošću OLE-a 2.0 i s lošom podrškom za COM u MFC-u (Microsoft Foundation Classes) Microsoft je racionalizirao specifikacije da ih učini jednostavnijima i patentirao ActiveX 1996. Microsoft je poslije uveo čarobnjake, makroe i C++ ekstenzije za jednostavnije pisanje kontrola.

S Internet Explorerom 3.0 (1996.) Microsoft je uveo podršku za ActiveX kontrole u HTML-u. Ako je preglednik došao na stranicu koja je imala ActiveX kontrolu u OBJECT tagu, ona bi se automatski skinula i instalirala s malom ili nikakvom korisničkom intervencijom. To je učinilo web "bogatijim" ali je također izazvalo kontroverze, što zbog toga što su se ActiveX kontrole pokretale samo na Windowsima, što zbog sigurnosnih problema, posebno zbog manjka korisničke intervencije. Microsoft je stoga uveo sigurnosne mjere da bi učinio ActiveX sigurnijim , a neke od mjera uključuju:

• digitalno potpisivanje instalacijskih packageova (cabinet i .exe datoteke)
• kontrole se moraju eksplicitno deklarirati kao sigurne za skriptiranje
• strože inicijalne sigurnosne postavke u Internet Exploreru
• Internet Explorer sadržava blacklistu malicioznih kontrola

ActiveX u Mozilli Firefox

Kako nije uvijek moguće koristiti Internet Explorer za pokretanje ActiveX kontrola (npr. na Wine instalaciji), postoje dodaci koji omogućuju pokretanje ActiveX kontrola u Mozilli Firefox:

• FF ActiveX Host - može pokretati ActiveX kontrole u Firefoxu na Windowsima
• Mozilla ActiveX Control - zadnji put osvježen krajem 2005., radi na Firefoxu 1.5
• MediaWrap for Firefox - zadnji put osvježen 12. lipnja 2008., i može raditi na verzijama od 1.5 do 3.5.*.

Druge ActiveX tehnologije

Microsoft je proizveo veliki broj proizvoda i platformi koje koriste ActiveX objekte, a neki se još uvijek koriste:

• ActiveX Data Objects (ADO)
• Active Server Pages (ASP)
• ActiveMovie, poslije preimenovan u DirectShow
• Active Messaging, poslije preimenovan u Collaboration Data Objects
• Active Scripting, tehnologija za skriptiranje ActiveX objekata
• ActiveX Streaming Format (ASF), preimenovan prvo u Advanced Streaming Format, a onda i u Advanced Systems Format