Abul-Abbas

Izvor: Wikipedia
Slika bijelog bojnog slona iz Španije u 11. vijeku

Abul-Abbas, također Abul Abaz ili Abulabaz, bio je azijski slon poslan kao poklon franačkom caru Karlu Velikom od strane bagdadskog kalifa Harun al-Rashida godine 797. Slonovo ime i događaji iz njegovog života u Karolinškom Carstvu se navode u tekstu Annales regni francorum (Kraljevski franački anali),[1] a slona također spominje Einhardov tekst Vita Karoli Magni.[2] U abasidskim zapisima, međutim, nekama nikakvog spomena poslova sa Karlom Velikim, vjerojatno zato što je Rašid franačkog cara smatrao "nižerazrednim" vladarom.[3]

Abul-Abbas je iz tadašnje abasidske prijestolnice Bagdada doveo franački Jevrej po imenu Isaac,[4] koji je tamo poslan kao Karlov izaslanik zajedno sa Lanterfridom i Sigimundom. Kao jedini preživjeli član izaslanstva, Isaac se vratio u Franačku zajedno sa slonom. Putovanje Isaac i slon započeli duž egipatske obale u Ifrikiju (današnji Alžir i Tunis), kojim je tada vladao Ibrahim ibn al-Aghlab. Isaac je, možda uz Ibrahimovu pomoć, otplovio iz grada Kairouan preko Sredozemnog mora. Iskrcao se u Genovi u oktobru 801.[5] On i slon su prezimili u Vercelliju, a na proljeće prešli Alpe i stigli u Karlovu rezidenciju u Aachenu 1. jula 802.[4] Abul-Abbas je potom izlagan svaki put kada bi se okupio dvor, a konačno je smješten u gradu Augsburg u današnjoj južnoj Bavarskoj.

Godine 810. je Abul-Abbas u četrdesetim godinama života umro od upale pluća, najvjerojatnije nakon kupanja u Rajni.

Kasniji izvori navode da je Abul-Abbas bio albino. Prema legendi je također služio kao bojni slon 804. godine kada je kralj Godfred napao franačko trgovište kraj danske granice i stanovništvo nasilno doveo u Hedeby. Karlo Veliki je tada mobilizirao vojsku i poslao svog slona koji je sudjelovao u toj bitci. Suvremeni izvori, međutim, šute o boji slona i njegovoj eventualnoj vojnoj karijeri.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Annales regni francorum 802:117 "venit Isaac cum elefanto et ceteris muniberus, quae a rege Persarum missa sunt, et Aquisgrani omnia imperatori detulit; nomen elefanti erat Abul Abaz". Harun al Rashid se navodi kao kralj Perzijanaca (ibid 801:116 "rex Persarum") ili kralj Saracena (ibid 810:113 "ubi dum aliquot dies moraretur, elefant ille, quem ei Aaron rex Sarracenorum miserat, subita morte periit"
  2. Einhard p.70. Einhard slona navodi kao jednog koga je Harun al Rashid imao u posjedu ("quem tunc solem habetat"), a što se smatra izmišljotinom. Thorpe, Lewis (1969). Two lives of Charlemagne (7 izd.). Penguin Classics,. str. 184. ISBN 0-14-044213-8. 
  3. Sherman, Dennis; Salisbury, Joyce. The West in the World, Volume I: To 1715. 1 (3 izd.). New York: McGraw-Hill. str. 220. ISBN 0-07-331669-5. OCLC 177823124. 
  4. 4.0 4.1 Kistler, John M.; Lair, Richard (2006). War elephants. Greenwood Publishing Group. str. 187–188. ISBN 0-275-98761-2. http://books.google.co.uk/books?id=Y0sqI1fxfnMC. 
  5. Sypeck, Jeff. (2006). Becoming Charlemagne. HarperCollins Publishers. ISBN 0-06-079706-1