Ačeh (narod)

Izvor: Wikipedia

Ačeh ili Aceh je naziv za etničku grupu koja je naziv dobila po oblastiNanggroe Aceh Darussalam u Indoneziji. Porijeklom su Malajci, ali od Malajaca u Malaji viši rastom i nešto tamnije boje kože. Njihov jezik, koji se zove ačeški, pripada zapadnoj malajsko-polinezijskoj grani austronezijske porodice jezika.

Domovina im se nalazi u najsjevernijem dijelu otoka Sumatra, te je bila poprištem žestokog političkog otpora holandskoj vlasti. Aceh je nekoliko stotina godina uspješno čuvao nezavisnost i njegovi vladari su spriječavali holandske pokušaje kolonizacije.

U prošlosti je narod Ačeh bio prihvatio hinduizam, tragovi čega se mogu vidjeti u njihovoj tradiciji i mnogim riječima Sanskrita u njihovom jeziku. Nakon toga su prešli na islam.

Ačeh su vrijedni i vješti poljoprivrednici, kovači i tkalci. Poznati su i po svojim brodograđevnim vještinama. Društvena organizacija im se temelji na seoskim zajednicama. Žive u kamponzima, koji zajedno stvaraju mukime, okruge koji broje sto ljudi, koji su temelj za sagije.

Narod Aceh već desetljećima pokušava povratiti slobode koje je izgubio stvaranjem nezavisne Indonezije. Indonezija je pod bivšim predsjednikom Sukarnom bitno smanjila prava naroda Aceh i pogazila prethodna obećanja time što je razbila oblast Aceh uvođenjem provincije Sjeverne Sumatre 1950-ih te gazeći tamošnje vjerske slobode. Zbog toga se u Acehu stvorio separatistički Pokret za slobodni Aceh (GAM), koji je godinama vodio gerilski rat protiv vlasti u Jakarti.

Rat je godine 2005. prekinut, dijelom i zbog katastrofalnog tsunamija koji je krajem 2004. najteže pogodio upravo pokrajinu i narod Aceh, gdje se računa da je poginulo oko 120 tisuća ljudi.

V. također[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


Thunderbird on Totem Pole.jpg Nedovršeni članak Ačeh (narod) koji govori o etnologiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.