167. pne.
Izvor: Wikipedia
Godina 167. pne. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U rimskoj državi bila je poznata kao Godina konzulstva Peta i Pena (ili, rjeđe, godina 587. Ab urbe condita). Oznaka 167. pne. za ovu godinu se koristila od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala glavna metoda u zapadnoj Evropi sa označavanje godina.
| Gregorijanski | 167. pne. |
| Olimpijada | 153:1. – 153:2. |
| Ab urbe condita | 587 |
| Seleukidski | 145 – 146 |
| Islamski | 812 – 811 BH |
| Hebrejski | 3594 – 3595 |
| Bizantski | 5342 – 5343 |
| Koptski | -450 – -449 |
| Iranski | -788 – -787 BP |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | -110 – -109 |
| - Shaka Samvat | 89 – 90 |
| - Kali Yuga | 2935 – 2936 |
| Kineski | 2470 – 2471 |
| Holocenski kalendar | 9834 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
[uredi - уреди] Događaji
- Nakon što je završio šesti sirijski rat, seleukidski vladar Antioh IV Epifan se s vojskom vraća iz Egipta kroz Judeju. Smatrajući kako se Judeja protiv njega pobunila, naređuje vojnicima da bez milosti ubijaju svakoga koga sretnu. U tri dana u Jeruzalemu je ubijeno 40.000 ljudi, a isti broj prodan u roblje. [1]
- Pregledavajući zaplijenjene makedonske arhive, Rimljani otkrivaju brojna pisma i druge kompromitirajuće dokumente koji ukazuju da su vodeći političari Ahajskog saveza šurovali s Makedoncima. Zbog toga je naređeno da se brojni Antička Grčka|grčki političari deportiraju u Rim.
- Matatija, židovski svećenik iz mjesta Modi'in u Judeji, odbija poslušati ukaz kralja Antioha IV prema kome su Židovi morali prinositi žrtve grčkom bogu Zeusu. Matatija ubija seleukidskog funkcionara koji je pokušao izvršiti ukaz te zajedno s pet sinova bježi u brda tako započevši makabejski ustanak.
- Rimski vojskovođa Lucije Emilije Paul se nakon pobjede u Trećem makedonskom ratu vraća u Italiju kada od Senata dobije naređenje da izvrši odmazdu nad Epirom koji je bio formalni saveznik Makedonaca. Iako Epiroti nisu sudjelovali u borbama protiv Rimljanima, 70 njihovih gradova je potpuno uništeno, a najmanje 100.000 građana prodano u roblje. Epir prestaje postojati kao suverena država, a njegovo područje se od demografskih gubitaka uzrokovanih rimskom kaznenom ekspedicijom neće oporaviti sljedećih nekoliko vijekova.
- Parti prodiru u Centralnu Aziju i zauzimaju Herat, strateški važan grad na budućem Putu svile. Gubitak tog grada predstavlja veliki udarac za dotada moćno Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo.
- Lucije Emilije Paul se vraća u Italiju vodeći sa sobom zarobljenog makedonskog kralja Perzeja, veliki broj njegovih podanika i ratni plijen dotada nezabilježen u rimskoj vojnoj historiji. Količina plijena je takva da rimske vlasti odlučuju svoje građane sljedećih godinu dana osloboditi svih poreznih davanja. Paul od strane Senata dobiva nadimak "Makedonac".
[uredi - уреди] Rođenja
[uredi - уреди] Smrti
- Gaj Klaudije Pulher, rimski konzul za godinu 177. pne.