160. pne.
Izvor: Wikipedia
Godina 160. pne. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U rimskoj državi bila je poznata kao Godina konzulstva Gala i Cetega (ili, rjeđe, godina 594. Ab urbe condita). Oznaka 160. pne. za ovu godinu se koristila od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala glavna metoda u zapadnoj Evropi sa označavanje godina.
| Gregorijanski | 160. pne. |
| Olimpijada | 154:4. – 155:1. |
| Ab urbe condita | 594 |
| Seleukidski | 152 – 153 |
| Islamski | 805 – 804 BH |
| Hebrejski | 3601 – 3602 |
| Bizantski | 5349 – 5350 |
| Koptski | -443 – -442 |
| Iranski | -781 – -780 BP |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | -103 – -102 |
| - Shaka Samvat | 82 – 83 |
| - Kali Yuga | 2942 – 2943 |
| Kineski | 2477 – 2478 |
| Holocenski kalendar | 9841 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
[uredi - уреди] Događaji
- Novi seleukidski vladar Demetrije I pokreće pohod na istočne dijelove svog carstva a upravljanje zapadnim dijelom ostavlja svom generalu Bakidu.
- Artavazd I nasljeđuje svog oca Artaksiju I kao kralj Armenije.
- Makabejski ustanak: Na zahtjev jevrejskog prvosvećenika Alkima Bakid pokreće još jedan vojni pohod na Judeju. Bakid brzo napreduje nakon što je masakrirao Asidejce u Galileji te opsjeda Jeruzalem gdje se opkoljen našao vođa ustanika Juda Makabejac, koji se, usprkos tome, upsjeva probiti iz obruča.
- Demetrije I uspjeva poraziti i ubiti pobunjenog generala Timarha, a nakon čega ga kao kralja cijelog Seleukidskog Carstva prizanje rimski Senat. Demetrije od strane Babilonaca dobiva nadimak Soter (Spasitelj) nakon što ih je spasio od Timarhove tiranije.
- Makabejski ustanak: Bitka kod Elase (kraj suvremenog Ramallaha) gdje brojčano nadmoćna seleukidska vojska nanosi poraz ustanicima i ubija Judu Makabejca koga će na čelu ustanka naslijediti njegov brat Jonatan.
- Grčko-baktrijski kralj Eukratid I napada zapadne dijelove Indo-Grčkog Kraljevstva i ubija kralja Apolodota I.
- Koristeći metež nastao Timarhovom smrću, partski kralj Mitradat I napada i osvaja Mediju.
- Na pogrebu rimskog vojskovođe i državnike Lucija Emilija Paula Makedonca prvi put izvedena Terencijeva drama Adelphoe (Braća).
- Napravljena Oslikana zastava, kasnije pronađena u grobnici supruge Markiz od Daija (iz kineske dinastije Han u Mawangdui, Changsha, Hunan, (približan datum). Danas se čuva u Historijskom muzeju u Pekingu.
[uredi - уреди] Rođenja
- Jugurta, kralj Numidije (u. 104. pne.)
- Teodozije iz Bitinije, grčki astronom i matematičar koji je napisao Sferiku, knjigu o geometriji sfera (u. cca. 100. pne.)
[uredi - уреди] Smrti
- Gaj Lelije, rimski vojskovođa i političar koji je u sudjelovao u rimskoj pobjedi nad Kartagom u drugom punskom ratu (približni datum)
- Lucije Emilije Paul Makedonac, rimski konzul, političar i vojskovođa čija je pobjeda nad Makedoncima Pidne okončala treći makedonski rat (r. cca. 229. pne.)
- Artaksija I, kralj Armenije koji je vladao od 190. pne. i osnovao Artaksijadsku dinastiju
- Apolodot I, Indo-grčki kralj koji je od 180. pne. vladao zapadnim i južnim dijelovima Indo-Grčkog Kraljevstva, od Taksile u Punjabu do Sindha, a možda i Gujarata.
- Juda Makabejac, treći sin jevrejskog svećenika Matatije, koji je do smrti vodio makabejski ustanak protiv Seleukidskog Carstva
- Timarh, seleukidski plemić porijekom iz Mileta u Anadoiji i guverner Medije u zapadnom Iranu koji se pobunio protiv kralja Demetrija I Sotera i od njega bio ubijen