1594

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1594.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1594.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek16. vijek17. vijek
Decenija: 1560-e  1570-e  1580-e  – 1590-e –  1600-e  1610-e  1620-e
Godine: 1591 1592 159315941595 1596 1597
Spaljivanje moštiju svetog Save
1594. po kalendarima
Gregorijanski 1594. (MDXCIV)
Ab urbe condita 2347.
Islamski 1002–1003.
Iranski 972–973.
Hebrejski 5354–5355.
Bizantski 7102–7103.
Koptski 1310–1311.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1649–1650.
Shaka Samvat 1516–1517.
Kali Yuga 4695–4696.
Kineski
Kontinualno 4230–4231.
60 godina Yang Drvo Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11594.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1594 (MDXCIV) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u utorak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi | uredi kod]

  • 4. 5. - 28. 6. - Nadvojvoda Matija opsjeda Ostrogon, uz pomoć srpskih žitelja zauzeo gornji grad ne i samu tvrđavu[1]; Christoph von Teuffenbach krenuo na Hatvan.
  • 7. 5. (27. 4. po j.k.) - Spaljivanje moštiju svetog Save.
    • Banatski ustanak se ipak pojačava: padaju Bečkerek, Lipovo, Titel i dr.; na kraju ipak moraju pobeći u Erdelj (knez Žigmund Batori)[6].
    • Vladika Teodor otišao u Erdelj pa odran od Turaka po povratku[4].
    • U ovo vreme se pobunili i Srbi oko Peći[7].
Sinan-paša osvaja Győr
  • srpanj - Sinan-paša krenuo iz Beograda, osvaja Tatu 23. 7. i utvrđenu opatiju sv. Martina 30. 7., zatim dolazi pred Győr (Đer); krimski Tatari upadaju u Mađarsku s istoka.
  • 1. 8. - Nadvojvoda Maksimilijan započinje opsadu Petrinje.
  • kolovoz, početkom - Srbi morali vratiti Turcima grad Fačet, po naređenju erdeljskog kneza (inače, knez nije mogao ući u rat jer je staleška skupština bila protiv)[4].
  • 5. 8. - Lenković sa uskocima zauzeo Hrastovicu, takođe i Goru, zatim važnu kulu kod Petrinje.
  • 10. 8. - Turci bježe iz Petrinje, zapalivši je na odlasku, isto se događa i sa Siskom; nadvojvoda ubrzo raspušta vojsku.
  • 16. 8. - Dubrovčanin Ivan de Marini, izaslanik kralja Rudolfa, sklopio savez sa moldavskim vojvodom Aronom; ovih dana se savezu priklonio i erdeljski knez Žigmund Batori[8].
  • avgust - Počinje Devetogodišnji rat u Irskoj, neuspeo pokušaj zbacivanja engleske vlasti u zemlji.
  • rujan, zadnja dekada - Rustam-beg se vratio u Hrastovicu i Petrinju; Erdogli-beg upada u Turopolje ali biva zarobljen[9].
  • 29. 9. - Győr se predao Sinan-paši; poslao jedinice koje zauzimaju Pápu[2].
  • 4 - 28. 10. - Sinan-paša neuspješno opsjeda Komarno (brani ga Vuk Stančić) zatim odlazi u zimovnik i otpušta Tatare.
  • 5. 11. - Juraj Lenković upao u bihaćku varoš i zapalio je, odvodi 1200 kršćana sa sobom.
  • 15. 11. - Vladari Erdelja, Vlaške i Moldavije, Žigmund, Mihaj i Aron, sklopili antiturski savez.
    • 23. 11. ubijeni svi Turci u Bukureštu i Jašu, Mihaj Hrabri prelazi Dunav i napada Silistriju, Ruščuk, Vidin, Nikopolj; Deli-Markova srpska četa zalazi pljačka do Jedrena[10].

Tokom/tijekom godine[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1594.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Klaić, 398
  2. 2,0 2,1 2,2 Klaić, 399
  3. Klaić, 400
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Historija, 503-4
  5. Klaić, 386
  6. Vladimir Ćorović, Preokret u držanju Srba, rastko.rs
  7. Dimitrije Bogdanović, Tursko doba: Pustošenje srpskih zemalja..., rastko.rs
  8. Klaić, 402
  9. Klaić, 401
  10. Historija, 504
Literatura
  • Vjekoslav Klaić, Svezak treći: dio prvi..... Prva knjiga: Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527-1608) (archive.org)
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959