Žitorađa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Žitorađa


Panorama Žitorađe

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Toplički
Opština Žitorađa
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 3543
Geografija
Koordinate 43°11′14″N 21°42′28″E / 43.187333°N 21.707833°E / 43.187333; 21.707833
Žitorađa na mapi Srbije
Žitorađa
Žitorađa
Žitorađa (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 18412
Pozivni broj 027
Registarska oznaka PK


Koordinate: 43° 11′ 14" SGŠ, 21° 42′ 28" IGD

Žitorađa je naselje u Srbiji u opštini Žitorađa u Topličkom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 3543 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 3503 stanovnika).

Geografski položaj i opšti podaci[uredi | uredi kod]

Opština Žitorađa nalazi se na jugoistoku Srbije, u Topličkom okrugu, na udaljenosti 10 km od koridora 10 koji povezuje Srbiju sa Makedonijom, Grčkom i dalje sa Dalekim istokom. Opština se nalazi na udaljenosti 35 km jugozapadno od Niša, i gravitira Nišu kao ekonomskom, političkom i kulturnom centru.

Istorija[uredi | uredi kod]

Prvi podaci o Žitorađi kao naseljenom mestu datiraju iz 4. veka, otkad se pominje stari vizantijski grad Žitorađsko kale (lat. Ad Herculum). Iz ovog doba potiče i sačuvan je verski objekat Latinska crkva nadomak Žitorađe.

Žitorađa je 1877. oslobođena od Turaka. Ova godina se smatra godinom osnivanja opštine.

Posebno poznati i atraktivni lokaliteti nalaze se na planini Pasjači—mesto zvano Kale gde su locirani ostaci starog rimskog grada Ad Herkulem, zatim u blizini sela Glašinca - mesto zvano Glašinska čuka, čuvena Latinska crkva koja datira još iz 4. veka.

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Osnovna škola u Žitorađi počela je sa radom daleke 1873. godine, a ova škole ima i osmorazredna odeljenja u Pejkovcu, Crnatovu i Dubovu, a u ostalim naseljima četvororazredne škole. Škola broji 1652 učenika. Srednja škola Žitorađa radi od 1978. godine. Školu čine 3 obrazovna profila mašinske, poljoprivredne i ekonomske škole. Predškolska ustanova za decu je dečji vrtić Prva radost, osnovan 1981. godine. U Žitorađi postoji Narodna biblioteka sa fondom od oko 35.000 knjiga.

Zdravstvo[uredi | uredi kod]

Dom zdravlja Žitorađa postoji od 1956. godine, a u svim većim selima postoje ambulante.

Infrastruktura[uredi | uredi kod]

Okosnicu drumskog saobraćaja čini deonica regionalnog puta R-245 Niš – Žitorađa – Prokuplje - Priština koja prolazi kroz Žitorađu, regionalni putni pravac R–221, Niš - Pejkovac – Prokuplje – Priština koji prolazi kroz Dobrič, središte povrtarske i poljoprivredne proizvodnje opštine, i regionalni put R - 223 A koji povezuje opštinu Žitorađa sa opštinom Bojnik i prolazi kroz Dubovo. Ukupna dužina regionalnih puteva iznosi 38 km. Udaljenost opštine od međunarodnog putnog koridora E-75 iznosi svega 12 km. Poslednjih godina urađeno je mnogo na modernizaciji svih putnih pravaca, a posebna pažnja je posvećena uređenju lokalnih i atarskih puteva. Samo u 2005. godini u potpunosti je renovirano 24 km putne mreže u opštini, a u 2006. godini nastavljeno sa još 5 km novih puteva, tako da se do 2008. g. očekuje kompletna modernizacija svih putnih pravaca u opštini i svih lokalnih ulica.

Elektroenergetska mreža je na zadovoljavajućem nivou. U Žitorađi je u pripremi i rekonstrukcija dalekovoda 10 kV prema Drenovcu i potencijalno novoj industrijskoj zoni Badnjevac.

Većina stanovništva opštine Žitorađa snabdeva se vodom putem bunara, izuzev opštinskog centra Žitorađa koje ima uređen sistem za vodosnabdevanje. Izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže u svim selima je u planu. U toku je izgradnja vodovodne mreže u 5 mesnih zajednica po zajedničkom projektu Evropske unije i opštine, a u pripremi su projekti za vodosnabdevanje i ostalih mesnih zajednica.

Na teritoriji opštine postoje bogata izvorišta vode. Projektom je planirano povezivanje u jedinstven sistem koji će biti povezan sa sistemom vodosnabdevanja Selova. Telekomunikacionu infrastrukturu opštine Žitorađa čine: mreža fiksne telefonije Telekoma Srbije i mreža mobilne telefonije Telenora i Telekoma Srbije. Čvorna centrala u Žitorađi vezana je za optički kabl Niš – Prokuplje.

Privreda[uredi | uredi kod]

U strukturi privrede opštine Žitorađa dominantno mesto zauzima poljoprivreda. U strukturi poljoprivrede poslednjih godina primat zauzima proizvodnja ranog povrća iz plastenika i proizvodnja bostana. Razvijeno je voćarstvo, a takođe su zastupljene i sve ostale kulture. Žitorađa raspolaže sa ukupno 23.303,89 hektara obradive površine. Prema poslednjim podacima struktura poljoprivredne proizvodnje izgleda ovako:

Ratarske kulture 13.874 ha Povrtarstvo 1.200 ha Voćnjaci 700 ha Vinova loza 654 ha Livade i pašnjaci 864 ha Šume 489 ha

Osnovna karakteristika proizvodnje je u tome što se marljivim i stručnim radom na malim površinama postižu izvanredni rezultati u proizvodnji, uz zanemarljivo korišćenje herbicida. Proizvodnja zdrave hrane u narednom periodu odvijaće se uz saradnju i pod nadzorom stručnjaka iz Laboratorije za ispitivanja sastava zemljišta i životnih namirnica pri Srednjoj školi Žitorađa. U oblasti stočarstva u opštini Žitorađa postoji S. Z. S. Z 1 Decembar sa kapacitetom od 30.000.000 tovljenih svinja godišnje. Farma spada u red najuspešnijih u Srbiji i ima zaokruženi ciklus proizvodnje. Velike su razvojne mogućnosti ove farme u proširenju delatnosti na proizvodnju finalnih proizvoda, klaničnu industriju i proizvodnju stočne hrane za tržište. Proces privatizacije očekuje se u 2008. godini.

Postojala je Zemljoradnička zadruga Pobeda Donje Crnatovo sa kapacitetom za uzgoj koka nosilja od 12000 komada, mešaonom stočne hrane i raspoloživim obradivim zemljištem od 17 ha i šumom od 120 ha, kao i ZZ Budućnost Žitorađa sa kapacitetom do 10.000 komada tovnih piladi, opremom i obradivim zemljištem od 65 ha. Od industrijskih kapaciteta ovde je smešten i nekadašnji pogon EI Niš – AD AD HERKULEM Žitorađa.

U privatnom sektoru na teritoriji opštine Žitorađa posluje oko 180 samostalnih radnji i svega nekoliko preduzeća. U strukturi samostalnih radnji najbrojnije su radnje iz oblasti trgovine. Težnja je opštine i samostalnih zanatskih radnji da se u budućnosti stimulišu zanatske delatnosti sa posebnim akcentom na očuvanje starih zanata. Od privatnih preduzeća treba istaći PP Serđo Žitorađa (fabrika obuće), PP Amer- prom Vlahovo (lekoviti čajevi), PP Nile Žitorađa (trgovina na veliko i malo), Koni-trejd Žitorađa (kondiktorski proizvodi), Kristal Žitorađa (obrada stakla)i druga.

Poljoprivredni proizvođači su organizovani kroz sledeća Udruženja :

  • Udruženje poljoprivrednih proizvođača opštine Žitorađa
  • Udruženje voćara i povrtara Farmer Vlahovo
  • Udruženje poljoprivrednih proizvođača Fortesa Voljčinac
  • Udruženje poljoprivrednih proizvođača Agrotim Vlahovo
  • Pčelarsko društvo Cvet Žitorađa
  • Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava je 2.200.

Opština ima formiranu službu za ruralni razvoj.

Turizam[uredi | uredi kod]

Opština je krenula sa izradom projektne dokumentacije za izgradnju „Etno sela sa lovačkim domom“. Predlozi su: izletište Glavičica na brdu iznad Žitorađe, udaljeno 3 km od Žitorađe, lovni rezervat u s. Zladovac na udaljenosti 11 km od Žitorađe i vikend naselje Debeli Lug na 5,5 km od Žitorađe. Poslednjih godina područje opštine je veoma posećeno lovcima i ljubiteljima prirode iz Italije i Grčke koji u sve većem broju i sve dužem vremenskom periodu borave u Žitorađi. Glavni aduti su poljska jarebica i prepelica koje žive i opstaju samo u sredinama gde nema pesticida i herbicida u zemljištu.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Žitorađa živi 2771 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,7 godina (37,8 kod muškaraca i 39,6 kod žena). U naselju ima 1.008 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,51.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 2442 [1]
1953. 2464
1961. 2618
1971. 2849
1981. 3270
1991. 3503 3408
2002. 3724 3543
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
3269 92.26%
Romi
  
246 6.94%
Makedonci
  
6 0.16%
Jugosloveni
  
6 0.16%
Bugari
  
2 0.05%
Crnogorci
  
1 0.02%
Goranci
  
1 0.02%
nepoznato
  
9 0.25%


Zanimljivosti[uredi | uredi kod]

Žitorađa je rodno mesto čuvene pevačice narodne muzike Svetlane Cece Ražnatović[3].

U Žitorađi je odrastao i završio osnovnu školu[3] srpski političar Ivica Dačić. Dačićeva porodica se ubrzo po njegovom rođenju preselila iz Prizrena u Žitorađu.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
  3. 3,0 3,1 Dokumentacioni centar „Vreme“, Biljana Vasić, 19. maj 2005. godine, Pristupljeno 16. aprila 2011.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Žitorađa