Žarko Muljačić

Žarko Muljačić (Split, 2. oktobar 1922 — 6. avgust 2009, Zagreb) lingvist i filolog, romanist i italijanist. Osnivač Filozofskog fakulteta u Zadru i utemeljivač njegova studija talijanske i romanske lingvistike i najposle njegov dekan (1964—1966).

Život i rad

Obrazovanje

Osnovnu školu i gimnaziju svršio u rodnom Splitu. Posle toga se upisao na studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gde je diplomirao 1947. i doktorirao 1955. kod profesora Mirka Deanovića s tezom Tomo Basiljević-Bassegli, predstavnik prosvjećenja u Dubrovniku (štampano skraćeno 1958. pri Srpskoj akademiji). Od 1947. do 1950. radio je kao srednjoškolski profesor u Splitu i Puli, te od 1950. do 1953. kao arhivist Državnog arhiva u Dubrovniku. Tu je prikupljao građu o hrvatsko-talijanskim i hrvatsko-francuskim književnim vezama u XVIII i XIX stoleću, na osnovu kojih su potom nastale mnoge studije o prosvetiteljstvu u Dalmaciji i ulozi A. Fortisa. Na zagrebački Odsjek za talijanski jezik i književnost dolazi 1953. za asistenta. U Dubrovniku se posvetio proučavanju oporuka iz 1348. i drugih srednjovekovnih latinskih, mletačkih i slavenskih dokumenata u kojima su sačuvani tragovi nezabeleženog dubrovačkoromanskog govora, izumrlog u XV stoleću. Glavni ishod tih istraživanja njegov je habilitacijski rad Dalmatski elementi u mletački pisanim dubrovačkim dokumentima XIV stoleća. Prilog raguzejskoj dijakronoj fonologiji i dalmatsko-mletačkoj konvergenciji(1960).

Zadar i Berlin

Jedan je od osnivača Filozofskog fakulteta u Zadru (tada još pod okriljem Sveučilišta u Zagrebu), gde je predavao talijansku, romansku i opću lingvistiku. Tu docent postaje 1956., vanredni profesor 1961., a redovni 1965. Služio je tom fakultetu i kao dekan (1964—1966). Radeći u Zadru, nastavio se baviti starijim i novijim romanskih jezičkim reliktima na jugoslovenskoj obali Jadrana i na Balkanu. U svom radu uglavnom je primenjivao strukturalistički metod, a posebno je bio naklonjen binarizmu. Služeći se tim postupkom, u radovima o klasifikaciji romanskih jezika dao je važan doprinos romanistici i jezičkoj tipologiji. Potkraj svojeg radnog boravka u Zadru, objavljuje Introduzione allo studio della lingua italiana (Torino, 1971) i Opću fonologiju i fonologiju suvremenoga talijanskog jezika (Zagreb 1972; tal. izdanje: Bologna, 1969). Od 1973. do 1988. radi kao profesor romanistike na berlinskom Freie Universität, gde predaje talijanski, francuski i poredbenu romanistiku. U toj sredini stvorio je relativistički pristup pogodan za proučavanje romanistike i opće standardologije (unatoč modelu nemačkog sociologa Heinza Klossa). Penzionisao se 1988. Filologiji je ostavio prevod traktata O trgovini i o savršenu trgovcu Dubrovčanina B. Kotruljevića (dvaput izdan: 1985. i 2005.); monografiju Putovanje Alberta Fortisa po Hrvatskoj i Slavoniji 1765—1791 (1996). Priredio je naučni zbornik L’italiano e le sue varietà linguistiche (1998).

Nagrade i priznanja

Dopisni član JAZU postaje 7. juna 1977. (Razred za filološke znanosti), strani dopisni član firentinske Accademia della Crusca (1989) i rimske Accademia Nazionale dei Lincei (1996). Bio je članom Società di Linguistica italiana (Rim), Societas Linguistica Europea (Amsterdam), Société de Linguistique Romane (Strasbourg), Società Italiana di Glottologia (Pisa) i dr.

Za svoje naučne i kulturne zasluge primio je odličje najvišega ranga «Grande Ufficiale dell'Ordine della Stella d'Italia» 8. januara 2004. Primio je Nagradu Grada Zadra 1964., Nagradu «Božidar Adžija» 1971., međunarodnu nagradu «Galileo Galilei» 1983. Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića 1999.

Posvećen mu je slavljenički zbornik radova Romania et Slavia Adriatica: Festschrift für Žarko Muljačić, (uredili Günter Holtus i Johannes Kramer), H. Buske, Hamburg, 1987.

Objavio je više od 400 radova i 270 recenzija, sudelovao na više od 200 naučnih sastanaka, simpozija i seminara, a održao gotovo isto toliko predavanja na raznim fakultetima. Bavio se i onomastikom i toponomastikom. Izučavao je postanak standardnih jezika i njihov odnos s dijalektima.

Bibliografija

Monografije i glavni naučni radovi

• Uvod u studij talijanskog jezika i književnosti, (litografija), Zagreb, 1956.
• Tomo Basiljević-Baselji prestavnik prosvjećenja u Dubrovniku, (primljeno na V skupu, 14. decembra 1956., Odeljenja literatura i jezika Srpske akademija nauka), Naučno delo, Beograd, 1958.
• «Dalmatski elementi u mletački pisanim dubrovačkim dokumentima XIV stoleća. Prilog raguzejskoj dijakronoj fonologiji i dalmatsko-mletačkoj konvergenciji», u: Rad JAZU, sv. 327, 1962.
• Fonologia generale e fonologia della lingua italiana, il Mulino, Bologna, 1969. (prvo izdanje: Opća fonologija i fonologija suvremenoga talijanskog jezika, Sveučilište, Zagreb, 1964; drugo prerađeno i prošireno domaće izdanje: Opća fonologija i fonologija suvremenog talijanskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1972.)
• Introduzione allo studio della lingua italiana, Einaudi, Torino, 1971.
• Dalmate, in Pierre Bec, Manuel pratique de philologie romane, tome II, Picard, Paris, 1971.
• Fonologia della lingua italiana, il Mulino, Bologna, 1972.
• «Genetički, tipološki i standardološki kriteriji u klasifikaciji romanskih jezika», u: Radovi. Razdio lingvističko-filološki, Filozofski fakultet, Zadar, 1972.
• Fonologia generale, il Mulino, Bologna, 1973.
• Fonología general: revisión crítica de las nuevas corrientes fonológicas, (preveo i dopunio bibliografiju Eduard Feliu), Laia, Barcelona, 1974. (II izdanje: Laia, Barcelona, 1982.)
• Scaffale italiano. Avviamento bibliografico allo studio della lingua italiana, La Nuova Italia, Firenze, 1991.
• Putovanja Alberta Fortisa po Hrvatskoj i Sloveniji, 1765-1791, Književni krug, Split, 1996.
• L’italiano e le sue varietà linguistiche, (urednik), Verlag für deutsch-italianische Studien Sauerländer, Aarau, 1998.
• Problemi manjinskih jezika u romanskim državama u Europi, Maveda, Rijeka, 2007.

Prevodi

• Beno Kotruljević, O trgovini i o savršenu trgovcu, (pripremili i obradili Rikard Radičević i Ž. M.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1985.

Izvori

• Hrvatska akademija znanonosti i umjetnosti / Žarko, Muljačić