Švapsko okružje

Izvor: Wikipedia
grb
Švapski okrug početkom 16. stoljeća

Švapski okružje (njemački: Schwäbischer Reichskreis) bio je carsko okružje Svetog Rimskog Carstva. Osnovan je 1500 na području bivšeg matičnog Švapskog vojvodstva. To nije uključivalo habsburška područja Švapske Austrije, članice Stare švicarske Konfederacije ni zemlje regije Elzasa koje je pripadala Gornjerajnskom okrugu kruga. Švapska liga iz 1488., prethodnica ove organizacija raspuštena je tijekom protestantske reformacije kasnije u 16. stoljeću.

Direktori švapskog okružjea bili su biskup od Konstanza (zamijenio ga je markgrof od Badena nakon Reichsdeputationshauptschlussa 1803 ) i vojvode od Württemberga. Sastanci okružnog Sabora obično su bili održavani u carskom gradu Ulmu. Iako je bilo razlomljen u mnoštvo uglavnom vrlo malih država, okružje je imalo učinkovite vlade, koje je, s obzirom na širenja Francuske na istoku, od 1694. na čak držalo vlastitu vojsku sa sjedištem u tvrđavi Kehl.

Godine 1792. Švapsko okružje sastojalo se od 88 područja, od kojih su samo Vojvodstvo Württemberg, markgrofovija Baden i kneževina-biskupija u Augsburgu imali iole bitno značenje. Reichsdeputationshauptschluss smanjio je njihov broj na 41, a Rheinbundakte 1806 na sedam (uključujući i područja koja su pala u Bavarsku).

Članovi[uredi - уреди]

Okružje su činili sljedeći entiteti:

Naziv vrsta entiteta komentar
Coa Aalen.svg Aalen slobodan carski grad carska neposrednost (Reichsfreiheit) proglašena od strane Karla IV. godine 1360
Augsburg-Bistum.PNG Augsburg biskupska kneževina osnovana u 11. stoljeću, od 15. stoljeća sjedište joj je bilo Dillingenu.
Wappen Augsburg 1811.svg Augsburg slobodni carski grad (Reichsfreiheit) proglašena od strane kralja Rudolfa I. godina 1276.
Aulendorf Wappen.png Aulendorf kneževstvo u vlasništvu kneževa Königsegga od 1350.
Baar zemaljska grofovija Teritorij oko Rottweila držala je dinastija Fürstenberg od 1238.
Coat of arms of Baden.svg Baden Markgrofovija Osnovana 1112, podijeljena na Baden-Durlach i Baden-Baden od 1535 do 1771.
Baden-Baden.JPG Baden-Baden Markgrofovija potpodjela Badena od 1535, sjedište u Rastattu od 1705, pala pod Baden-Durlach in 1771.
Baden-Durlach.JPG Baden-Durlach Markgrofovija potpodjela Badena od 1535, sjedište u Karlsruheu od 1715.
Coat of arms of Baden.svg Baden-Hachberg-Sausenberg Markgrofovija Markgräflerland territorij, naslijeđen od Badena godine 1503.
Wappen Baindt.svg Baindt kneževina-opatija postigao Reichsfreiheit godine 1376.
Wappen Biberach.svg Biberach an der Riß slobodni carski grad Reichsfreiheit od strane Rudolfa I. in 1281.
Wappen Bonndorf im Schwarzwald.png Bonndorf Kneževstvo
Bopfingen-wappen.png Bopfingen slobodni carski grad od 1241.
Coats of arms of None.svg Buchau kneževina-opatija osnovana 819 od strane Ludovika Pobožnog
Wappen Bad Buchau.svg Buchau slobodni carski grad od 13. stoljeća
Friedrichshafen Wappen.png Buchhorn slobodni carski grad Reichsfreiheit od strane Rudolfa of Habsburg in 1275.
Wappen Bistum Konstanz.svg Konstanz kneževina-biskupija osnovana oko 585, Reichsfreiheit potvdio Fridrik I. Barbarossa godine 1155, sjedište u Meersburgu od 1526.
Wappen von Dinkelsbuehl.png Dinkelsbühl slobodni carski grad od 1351.
Wappen Grafschaft Eberstein.svg Eberstein Grofovija linija izumrla 1660, naslijedio je Württemberg.
Wappen Eglingen.png Eglingen kneževstvo u posjedu Thurn und Taxis od 1726.
Argenbuehl Wappen.svg Eglofs kneževstvo u posjedu grofova od Abensberga od 1661.
Elchingen kneževina-opatija osnovana oko 1120, dobila Reichsfreiheit godine 1485.
Wappen Probstei Ellwangen.gif Ellwangen kneževina-Provostrija osnovana 1460 kao nasljednica carske opatije Ellwangen.
DEU Esslingen am Neckar COA.svg Eßlingen slobodni carski grad od 1229.
Fugger Coat of Arms.svg Fugger Freiherren stekla je nekadašnje Kirchbergi Weißenhorn godine 1507, oplemenjena od strane Maksimilijana I.godine 1511, nasljedstvo carskih grofova od 1530.
Wappen Zaehringer.png Fürstenberg Grofovija razni teritoriji, osnovana od nasljedstva Bertholda V vojvode od Zähringena godine 1218, Fürstenberg-Baar od 1441.
Wappen Zaehringer.png Fürstenberg-Blumberg Grofovija potpodjela iz 1559, opet podijeljena godine 1614.
Wappen Zaehringer.png Fürstenberg-Messkirch Grofovija potpodjela Fürstenberg-Blumberga iz 1614, izdignuta na kneževinu godine 1716. , naslijedio ju je Fürstenberg-Fürstenberg godine 1744.
Wappen Zaehringer.png Fürstenberg-Stühlingen Grofovija potpodjela Fürstenberg-Blumberga iz 1614, opet razdijeljena između Fürstenberg-Fürstenberga i Fürstenberg-Weitra godine 1704.
Wappen Zaehringer.png Fürstenberg-Heiligenberg Grofovija potpodjela iz 1559, izdignuta na kneževinu godine 1664, naslijedio ju je Fürstenberg-Fürstenberg godine 1716.
Wappen Reichenbach (Gengenbach).png Gengenbach kneževina-opatija osnovao ju je oko 730 Sveti Pirmin, dana na upravi biskupskoj kneževini Bamberg od strane Henrika II. godine 1007.
Wappen Gengenbach.png Gengenbach slobodni carski grad od 1360.
Wappen Giengen an der Brenz.svg Giengen an der Brenz carski grad od 1391.
WappenGundelfingen.png Gundelfingen Kneževstvo kupio ga markgrof Christoph od Badena Baden godine 1507.
Coats of arms of None.svg Gutenzell kneževina-opatija osnovana 1237, Reichsfreiheit od strane Cara Žigmunda godine 1437.
Wappen Hausen im Tal.svg Hausen Kneževstvo Teritorij oko dvorca Hausen blizu Beurona, stekao ga Fugger godina 1682, pripojen Castellu godine 1735.
Coats of arms of None.svg Heggbach kneževina-opatija osnovana 1231, dobila Reichsfreiheit oko 1428.
Wappen Heilbronn.svg Heilbronn slobodni carski grad dobio Reichsfreiheit od cara Karla IV. godine 1371.
Wappen Heiligenberg.svg Heiligenberg Grofovija u posjedu grofova Fürstenberg od 1535.
Wappen Hohenems.svg Hohenems Grofovija dobili Reichsfreiheit od Ferdinanda I. godine 1560, stekla ju dinastija Habsburg godine 1765.
Wappen-geroldseck before 1636AD 20px.png Hohengeroldseck Grofovija od 948AD do 1636 grofovski palatinat , zatim u posjedu dinastije Leyen od 1807, carski grofovi od 1711, kneževina Leyen godine 1806.
Coats of arms of None.svg Hohenhöwen Kneževstvo osnovano 1415, sa Stühlingenom u posjedu Pappenheima godine 1582, zatim Fürstenberg-Stühlingena godine 1639.
Wappen Hechingen.svg Hohenzollern Grofovija grofovija Zollern osnovana u 11. stoljeću, razdijeljena 1576.
Hohenzollern-arms.JPG Hohenzollern-Hechingen Grofovija Potpodjela Hohenzollerna iz 1576., uzdignuta na kneževinu 1623.
Wappen Hechingen.svg Hohenzollern-Haigerloch Rudolf Habsburški bivše kneževstvo Haigerloch, potpodjela Hohenzollerna iz 1576, koju je naslijedila Hohenzollen-Sigmaringen godine 1767.
Hohenzollern-Sigmaringen.JPG Hohenzollern-Sigmaringen Grofovija Potpodjela Hohenzollerna iz 1576., uzdignuta na kneževinu 1623.
Reichsabtei Irsee coat of arms.svg Irsee kneževina-opatija osnovana 1186, stekla Reichsfreiheit godine 1694.
Wappen Isny.svg Isny slobodni carski grad od 1365.
Wappen Justingen.png Justingen Kneževstvo Territorij oko dvorca Justingen blizu Schelklingena, stekao ju Württemberg godine 1751.
Wappen Markt Kaisheim.png Kaisheim kneževina-opatija osnovana 1133, carska opatija od 1346.
Wappen Kaufbeuren.svg Kaufbeuren slobodni carski grad Reichsfreiheit od strane Rudolfa Habsburškog godine 1286.
Fuerststift Kempten coat of arms.png Kempten kneževina-opatija osnovana 752, stekla Reichsfreiheit iz ruke cara Henrika IV. godine 1062.
Wappen Kempten.svg Kempten slobodni carski grad Reichsfreiheit od strane Rudolfa Habsburškog godine 1289.
Wappen Kinzigtal.png Kinzigtal Kneževstvo Teritorij okoWolfacha, u posjedu Fürstenberga od 1291.
Wappen Klettgau.png Klettgau zemaljska grofovija u posjedu grofova Sulz od 1410, stekla ju dinastija Schwarzenberg godine 1698.
COA family de von Königsegg.svg Königsegg Kneževstvo Teritorij oko Guggenhausena, stekao carsku grofoviju Rothenfels godine 1565, Freiherren od 1621, razdijeljen godine 1622.
COA family de von Königsegg.svg Königsegg-Aulendorf Kneževstvo potpodjela Königsegga iz 1622, carska grofovija od 1629.
Grafschaft Koenigsegg-Rothenfels coat of arms.svg Königsegg-Rothenfels Kneževstvo potpodjela Königsegga iz 1622., carska grofovija od 1629.
Wappen Leutkirch im Allgaeu.png Leutkirch slobodni carski grad Reichsfreiheit od strane kralja Adolfa, kralja Njemačke godine 1293.
Blason Liechtenstein.svg Liechtenstein kneževina bivša grofovija Vaduz i lordstvo Schellenberg, stekli ih grofovi Sulzi Klettgau godine 1510, prodano Hohenemsu godine 1613, napokon kneževskoj obitelji Liechtenstein godine 1699 (Schellenberg) te 1712 (Vaduz).
Coats of arms of None.svg Lindau kneževina-opatija osnovana oko 822, stekla Reichsfreiheit godine 1466.
Wappen Lindau (Bodensee).png Lindau slobodni carski grad Reichsfreiheit dobili od Rudolfa Habsburškog godine 1275.
Wappen Kloster Marchtal.svg Marchtal kneževina-opatija osnovana oko 776, stekla Reichsfreiheit godine 1500.
Wappen Memmingen.svg Memmingen slobodni carski grad Reichsfreiheit granted by Rudolph of Habsburg in 1286.
Wappen Waldburg.svg Waldburg-Waldsee nadstjuardstvo potpodjela Waldburg-Wolfegga iz 1667, naslijedio Waldburg-Wolfegg godine 1798, izdignuta na kneževinu 1803.
Wappen Waldburg.svg Waldburg-Zeil nadstjuardstvo potpodjela Waldburg-Wolfegg-Zeila d 1589, carska grofovija od 1628, opet razdijeljena 1674, nasliojedio ju Waldburg-Trauchburg godine 1772, izdignuta na kneževinu 1803.
Wappen Waldburg.svg Waldburg-Wurzach nadstjuardstvo potpodjela Waldburg-Zeila iz 1674, izdignuta na kneževinu godine 1803.
Wappen Wangen im Allgäu.svg Wangen slobodni carski grad Reichsfreiheit proglasio Rudolf I. godine 1286.
Wappen Weil der Stadt.png Weil slobodni carski grad od oko 1275.
Wappen Weingarten.png Weingarten kneževina-opatija osnovana od strane Welf I bavarskog vojvode, dobila Reichsfreiheit godine 1274.
Eschach Ravensburg Wappen.png Weißenau kneževina-opatija osnovana 1145, dobila Reichsfreiheit oko 1257.
Reichsstift Wettenhausen coat of arms.png Wettenhausen kneževina-provostrija osnovana 1130.
Wappen Wiesensteig.svg Wiesensteig Kneževstvo u posjedu dinastije Helfenstein, podijeljeno između Fürstenberg i Bavarskog vojvodstva u 1627.
Wappen Bad Wimpfen.svg Wimpfen slobodni carski grad od oko 1300.
Wuerttemberg Arms.svg Württemberg vojvodstvo grof od Wirtemberga osnovao ga je u 12. stoljeću, Maksimilijan I. ga je 1495. uzdignuo na vojvodstvo
Wappen Zell am Harmersbach.png Zell am Harmersbach slobodni carski grad od 14. stoljeća.
Wappen Grafen von Achalm.svg Zwiefalten kneževina-opatija osnovana 1089, dobila status carske sloboštine ( Reichsfreiheit) od Württemberga godine 1750.