Štajerska (austrijska savezna zemlja)

Izvor: Wikipedia
Štajerska
Steiermark
Štajerska u državi.
Država Austrija Austrija
Upravni oblik Savezna pokrajina
Službeni jezik Njemački jezik
Glavni grad Graz
titula_vladara Franz Voves
Površina 16,391.93 km²
Stanovništvo 1,205,909
Gustoća 74 stanovnika na km²
Pozivni broj +43
Web stranica

Štajerska (njemački: Steiermark, mađarski: Stájerország, prekmurski Štájersko, hrvatski in slovenski: Štajerska) je jedna od devet Austrijskih saveznih zemalja. Glavni grad je Graz. Pokrajina ima oko 1 205 909 stanovnika (2008.)[1] i time je četvrta po broju stanovnika u Austriji. Sa površinom od 16.392 km², oko 19,5% cijele površine Austrije, druga je pokrajina po veličini. Graniči sa austrijskim pokrajinama Gornja Austrija, Donja Austrija, Salzburg, Gradišće, Koruška i na jugu sa Slovenijom.

Historija[uredi - уреди]

Štajerska kao dio Austrougarske (područje obojeno roza bojom sa brojem 12)

Štajerska je dobila ime po Steyru, gradu u Gornjoj Austriji, sa kojim je historijski i industrijski bila povezana preko rudnika željeza u Eisenerzu. Povezanost sa Steyrom potvrđuje i sličnost grbova sa srebrnim panterom na zelenoj podlozi, kao i latinsko i englesko ime Štajerske - Styria.

Godine 1180. Fridrik I, car Svetog Rimskog Carstva uzdiže markgrofoviju Štajersku na nivo vojvodstva, čime se odvojila od vojvodstava Koruške i Bavarske. Godine 1186. Štajersku preuzima dinastija Babenberg, sve do njihovog izumiranja 1246. godine, kada vlast nad Štajerskom preuzima ugarsko, a nedugo nakon toga češko plemstvo. Tek 1282. godine vlast preuzima dinastija Habsburg. Za sjedište se bira grad Graz. Godine 1740. Marija Terezija reformira i centralizira upravu, stvara guberniju za Štajersku, Korušku, Kranjsku i područje današnje Gorice u Italiji. Pokrajina je tada podijeljena na pet okruga: Judenburg, Bruck, Graz, Maribor i Celje.

Raspadom Austrougarske i mirovnim sporazumom u Saint-Germain-en-Laye 10.septembra 1919. godine, dio Štajerske pripada Kraljevini SHS, koji se danas u austrijskoj literaturi može naći pod imenom Donja Štajerska i obuhvaća gradove Maribor i Celje. Pripajenjem Austrije nacističkoj Njemačkoj, teritorijalna podjela Austrije se mijenja i Štajerska pripada području Oberdonau. Godine 1945. britanske trupe okupiraju Štajersku, a jedinice jugoslovenske vojske se povlače pod pritiskom saveznika iz zauzetih dijelova.

Geografija[uredi - уреди]

Vrh Hochlantsch sa 1720 m
Vinogradi na jugu Štajerske u regionu Sausal sa klapotecom

Štajerska se često naziva Zelenim srcem Austrije (njem.:Grüne Herz Österreichs) jer 61% površine Štajerske zauzimaju šume, a oko 25 % travnjaci, livade, voćnjaci i vinogradi. Po geografskim osobinama može se podijeliti na nekoliko regija:

  • Južnu Štajersku, koja se proteže od granice sa Slovenijom i sve do glavnog grada Graza, uključujući veće gradove Deutschlandsberg, Leibnitz i Bad Radkersburg. Ovo je područje uglavnom ravničarskog reljefa i graniči sa Koruškom planinskim vrhovima Hebalma na zapadu, te Gleinalmom na sjeveru sa Gornjom Štajerskom. Prosječna nadmorska visina kreće se oko 300-400 m, sa mnogobrojnim brežuljcima u području Deutschlandsberga.
  • Gornju Štajersku, koja obuvata sjeverni, brdoviti dio, bogat šumom. U prostoru od Judenburga i Mürzzuschlaga nalaze se velika industrijska postrojenja, dok je sjeverni dio sa okruzima Murau i Liezen više okrenut poljoprivredi, šumarstvu i turizmu, sa mnogim skijaškim terenima. Planinski vrhovi prelaze 2.000 m nadmorske visine, a gradovi su smješteni u uske kotline sa nadmorskom visinom od oko 700 metara. Kroz Gornju Štajersku protiču rijeke Mura, Mürz i Enns, koje pripadaju Dunavskom slivu. Najviši vrh Štajerske, Dachstein, sa 2.995 m, nalazi se nedaleko od skijaških centara Schladminga i Ramsaua. Nacionalni park Gesäuse nalazi se u između Admonta i Hieflaua. U blizini Eisenerza je jezero Leopoldsteinersee, dugo oko 1400 m i sa najvećom dubinom od 31 m. U okrugu Liezen su nekoliko većih jezera: Altausseer See, Grundlsee, Toplitzsee, Kammersee.
  • Istočnu Štajersku, koja se prostire istočno od rijeke Mure u pravcu prema Gradišću. Tu preovladava brežuljkasti reljef, klimatski pogodan za voćarstvo i poljoprivredu. Gradovi Feldbach, Hartberg i Weiz su na oko 500 m nadmorske visine. U blizini Hartberga nalazi se vještačko jezero Stubenbergsee, bogato ribom, koje je dobijeno pregrađivanjem rijeke Feistritz.
  • Zapadnu Štajersku, koja se nalazi južno od Mure. Zapadno je odvojena od Koruške planinskim vijencom Koralpe, na jugu obroncima Pohorja, a na sjeveru s planinama Stubalpe, Gleinalpe i Hochalpe odvojena je od Gornje Štajerske. Gradovi Voitsberg i dijelovi okruga Deutschlandsberg pripadaju ovoj regiji, bogatoj šumom i visokim planinskim vrhovima oko 2.000 metara.

Najviši planinski vrhovi[uredi - уреди]

Najviši planinski vrhovi u Štajerskoj nalaze se na području Dachsteina i Schladminga u okrugu Liezen. Desetine vrhova s visinom preko 2.500 metara, uređeni su za planinarenje i sportove poput alpinizma i skijanja. U podnožjima vrhova su obično planinarski domovi, do kojih vode dobro obilježeni planinarski putovi. Neki od vrhova povezani su žičarama sa dolinama. Područje Dachsteina, na kojem se nalazi nekoliko velikih glečera je na listi svjetske baštine Evrope.

  • Hoher Dachstein 2.995 m
  • Torstein 2.948 m
  • Mitterspitz 2.925 m
  • Großer Koppenkarstein 2.865 m.
  • Hochgolling 2.862 m
  • Hoher Gjaidstein 2.794 m
  • Hochwildstelle 2.747 m
  • Roteck 2.742 m
  • Preber 2.740 m
  • Kasereck 2.740 m
  • Waldhorn 2.702 m
  • Deichselspitz 2.684 m
  • Kieseck 2.681 m
  • Elendberg 2.672 m
  • Umlauter 2.664 m
  • Zwerfenberg 2.642 m
  • Greifenberg 2.618 m
  • Großer Knallstein 2.599 m
  • Hohes Schareck 2.575 m
  • Höchstein 2.543 m
  • Predigtstuhl 2.543 m

Rijeke[uredi - уреди]

Rijeka Mura u gornjem dijelu Štajerske kod Muraua

Najveća rijeka koja protiče kroz Štajersku je Mura, sa mnogim manjim rijekama koje pripadaju njenom slivu. Rijeke u Gornjoj Štajerskoj većinom se ulijevaju u Dunav. Ostale rijeke u Štajerskoj su:

Altausseer Traun, Enns, Feistritz, Gratzenbach, Grundlseer Traun, Hartberger Safen, Kainach, Kainischtraun, Koppentraun, Kutschenitza Lafnitz, Laßnitz, Lassnitzbach, Laussabach, Lavant, Laßnitz (Kainach), Laßnitz (Sulm), Liesing, Klosterbach, Mürz, Palten, Pinka, Pöllauer Safen, Raab, Rabnitzbach, Rettenbach, Salza, Salzabach, Stimitz, Stoffbach, Sulm, Toplitz, Traun, Walster i Wildbach.

Jezera[uredi - уреди]

Jezero Grundlsee, najveće jezero u Štajerskoj

Najveće jezero u Štajerskoj je Grundlsee i nalazi se u okrugu Liezen. Na obali jezera nalazi se istomena općina Grundlsee. Površina jezera je 4,22 km² sa najvećom dubinom od 64 m. Jezero je bogato ribom, a zbog nadmorske visine od 708 m i temperature vode ljeti od oko 18°C nije za kupanje. Zbog očuvanja čistoće vode, zabranjena je vožnja motornim čamcima. Ostala uglavnom manja, kao i neka vještačka jezera, koja su zbog ljepote okoline, uglavnom turistička izletišta su:

Altausseer See, Augstsee, Elmsee, Erlaufsee, Furtner Teich, Goldlacke, Hubertussee, Ingeringsee, Kammersee, Lahngangsee, Leopoldsteinersee, Ödensee, Packer Stausee, Putterersee, Salzastausee, Schwarzlsee, Stubenbergsee, Thalersee, Toplitzsee.

Nacionalni parkovi[uredi - уреди]

Nacionalni park Gesäuse

2002. godine područje Gesäuse, proglašeno je za nacionalni park koji se nalazi u okrugu Liezen i obuhvata dijelove općina Admont, Johnsbach, Weng, Hieflau, Landl i Sankt Gallen. Park se sastoji uglavnom od šuma, travnjaka i planinskih vrhova Gesäuse i kanjona rijeke Enns. Nadmorska visina parka je od 490 do 2.370 m

Klima[uredi - уреди]

Klima u Štajerskoj je umjereno kontinentalna, te regionalno različita. U sjevernom, planinskom dijelu zime su duge, sa visokim padavinama i temperaturama do -20 °C. U zimskom periodu, zbog visokih sniježnih padavina i strmih planinskih obronaka, povišen je stepen opasnosti od lavina. U proljeće usljed topljenja snijega, u kanjonima malih planinskih rijeka, stvaraju se bujice, koje noseći stabla i kamenje, stvaraju visoku materijalnu štetu u mjestima na obroncima planina. U južnom i istočnom dijelu, zbog panonske klime, zime su blaže i temperaturno ovisne od uticaja vremenskih prilika u Južnoj Evropi. Kotline u brdovitom dijelu su bogate snijegom, a ljeti umjerenim temperaturama. Južni dio ima ljeti topliju klimu, sa temperaturama preko 30 °C. Zbog povoljne blage klime, ovaj kraj pogodan je za poljoprivredu, voćarstvo i vinogradarstvo.

Prosječne temperature[uredi - уреди]

Prosječne temperature °C u Štajerskoj 2007. godine [2]
Nadm.v. 1 Jan. Feb. Mar. Apr. Maj Jun. Jul. Aug. Sep. Okt. Nov. Dec. Prosjek
Graz 366 m -1,0 1,0 5,1 9,6 14,6 17,6 19,4 18,8 14,6 9,4 3,6 0,2 9,3 °C 2
Leibnitz 273 m -2,0 0,2 4,6 9,2 14,5 17,7 19,4 18,6 14,5 9,1 3,2 0,8 9,0 °C
Krippenstein 2050 m -5,4 -6,1 -4,4 -1,9 3,3 6,0 8,4 8,8 5,8 2,8 -2,4 4,4 0,9 °C
Weiz 465 m -1,3 0,6 4,5 8,9 14,1 17,2 19,0 18,4 14,2 8,9 3,3 0,1 9,0 °C
Mürzzuschlag 758 m -3,4 -1,9 1,6 5,6 10,9 14 15,8 15,3 11,6 6,7 1,0 -2,6 6,2 °C

1 Nadmorska visina 2 Prosječna temperatura izmjerena na Univerzitetu u Grazu

Meteorološki podaci za 2007.godinu[uredi - уреди]

Na ukupno petnaest meteoroloških stanica u Štajerskoj vrše se mjerenje temperature i količine padavina. Podaci se analiziraju u zavodima za meteorologiju i služe za praćenje i analizu temperaturnih promjena. Neki od ekstremnih parametara iz 2007. godine bili su [3]:

  • Najviša izmjerena temperatura: 36,5 °C u Bad Radkersburgu
  • Najniža izmjerena temperatura :-15,6° u Mariazellu
  • Najviše padavina: 1.790 mm u Bad Aussee
  • Najviše dana sa snijegom: 107 dana u Mariazellu
  • Najviše dana sa maksimalnom dnevnom temperaturom manjom od 0 °C: 27 dana - Mariazell
  • Najviše dana sa maksimalnom dnevnom temperaturom preko 30 °C: 23 dana - Hartberg

Teritorijalna podjela[uredi - уреди]

Politička i teritorijalna podjela Štajerske na okruge

Štajerska je teritorijalno i politički podijeljena na 13 okruga (njem.:Bezirk), dvije ekspoziture okruga i jedan statutarni grad, Graz. Okruzi su podijeljeni na 35 grada i 539 općine, od kojih 127 ima tradicionalni Markt status (njem:Marktgemeinde) (1.1.2013).

Teritorijalna i politička podjela Štajerske
Okrug Središte okruga Površina, km² Broj stanovnika Auto-oznaka Broj gradova Broj općina Broj markt općina
Bruck an der Mur Bruck an der Mur 1.306,96 63.472 BM 3 11 7
Bruck-Mürzzuschlag Bruck an der Mur BM (MZ)
Deutschlandsberg Deutschlandsberg 863,49 61.235 DL 1 30 9
Feldbach Feldbach 727,76 67.488 SO (FB) 2 46 7
Fürstenfeld Fürstenfeld 263,82 23.041 HF (FF) 1 2 11
Graz Graz 127,58 250.653 G * 171 *
Graz-Umgebung Graz 1.100,71 140.026 GU 1 22 34
Hartberg Hartberg 955,70 67.467 HF (HB) 2 41 7
Hartberg-Fürstenfeld Hartberg HF (HB, FF)
Judenburg Judenburg 1.097,36 46.098 MT (JU) 2 17 5
Knittelfeld Knittelfeld 578,02 29.312 MT (KF) 1 10 3
Leibnitz Leibnitz 681,50 76.828 LB 1 31 16
Leoben Leoben 1.099,69 64.761 LE, LN 2 3 10 6
Liezen Liezen 3.270,37 81.150 LI (BA) 3 7 19
Bad Aussee3 LI (BA)3 1 1 3
Gröbming4 GB4 1 3 13
Murau Murau 1.384,58 30.289 MU 2 27 5
Murtal Judenburg MT (JU, KF)
Mürzzuschlag Mürzzuschlag 848,86 41.077 BM (MZ) 2 9 5
Radkersburg Bad Radkersburg 336,96 23.324 SO (RA) 2 11 6
Südoststeiermark Feldbach SO (FB, RA)
Voitsberg Voitsberg 678,60 52.733 VO 3 17 5
Weiz Weiz 1.070,48 86.955 WZ 2 45 7

1 Grad Graz je podijeljen na 17 okruga
2 Zbog veličine okruga, postoji druga auto-oznaka LN, koja predstavlja okolinu Leobena tzv. Leoben-Land
3 Zbog veličine okruga, auto-oznaka LI (BA), predstavlja ekspozituru okruga Liezen, koja se nalazi u mjestu Bad Aussee
4 Zbog veličine okruga, auto-oznaka GB, predstavlja ekspozituru okruga Liezen, koja se nalazi u mjestu Gröbming

Politika[uredi - уреди]

Sjedište pokrajinske vlade

Pravo glasa na izborima u Štajerskoj imaju sve osobe koje su:

  • državljani Austrije. Stranci nemaju pravo glasa na općinskim, skupštinskim i izborima za predsjednika Austrije. Glasati mogu samo na izborima za Evropski parlament.
  • osobe sa stalnim mjestom boravka u Štajerskoj,
  • osobe koje na dan izbora imaju napunjenih 16 godina. Do 2007. godine starosna granica bila je 18 godina.

U Štajerskoj ne postoji obaveza izlaska na izbore. Ona je ukinuta 1992. godine, prijedlogom savezne odredbe za pokrajine, koja je u Štajerskoj prihvaćena.

Predsjednik Štajerske Franz Voves

Vlada[uredi - уреди]

Pokrajinom upravlja pokrajinska vlada, na čije se čelo bira član političke partije, koja je na izborima osvojila najviše glasova. Članove vlade u Štajerskoj biraju političke partije sa najvećim brojem glasova, koje su na skupštinskim izborima, po proporcionalnom izbornom sistemu, u intervalima od četiri godine, dobile većinu glasova. Za ulazak u skupštinu potrebno je osvojiti određeni broj glasova birača, koji se određuje na osnovu broja ukupnih birača. Partije koje u apsolutnom broju osvoje manje glasova ne ulaze u skupštinu, a njihovi se glasovi dijele većim partijama. Na skupštinskim pokrajinskim izborima 2005. godine pobijedila je Socijalistička partija Austrije (SPÖ), te je tim izabran predsjednik Štajerske Franz Voves. Voves je po zanimanju službenik osiguravajućeg društva i magistar ekonomskih nauka. Bio je član austrijske olimpijske hokejaške reprezentacije na zimskoj olimpijadi u Innsbrucku 1976. godine.

Vlada se sastoji od devet članova i to 5 iz SPÖ i 4 iz Narodne parije Austrije (ÖVP).

Skupština[uredi - уреди]

Skupština Štajerske se sastoji od 56 članova, koji se indirektno biraju preko lista političkih partija. Rezultati skupštinskih izbora od 2. oktobra 2005. godine su:

  • SPÖ 41,76% sa ukupno 25 članova skupštine,
  • ÖVP 38,66% 24 predstavnika,
  • KPÖ1 6,34% 4 predstavnika,
  • Zeleni 4,73% 3 predstavnika,
  • FPÖ2 4,56 % bez predstavnika,
  • LH3 2,05% bez predstavnika,
  • BZÖ4 1,72 % bez predstavnika,
  • LP5 0,28 % bez predstavnika,

1 Komunistička partija Austrije 2 Slobodarska partija Austrije 3 Liste Hirschmann 4 Savez za budućnost Austije 5 Liste bez partije

Slijedeći skupštinski izbori održat će se 2009. godine.

Općinski izbori[uredi - уреди]

Na općinskim izborima biraju se članovi općinskih savjeta, od kojih se bira gradonačelnik. Na izborima se biraju partijske liste. Time se gradonačelnik i članovi savjeta ne biraju direktno. Broj članova općinskog savjeta ovisi o broju stanovnika u općini, te za općinu do 1.000 stanovnika iznosi 9 i raste proporcionalno do 31 člana, za općine preko 10.000 stanovnika.[4] Rezultati općinskih izbora iz 2005. zbirno za Štajersku su:

Rezultati općinskih izbora 2005. godine
Politička partija Broj osvojenih glasova % Broj osvojenih glasova Broj osvojenih mandata
ÖVP 43,35 258.833 3817
SPÖ 43,33 258.743 2940
FPÖ 6,05 36.097 320
Zeleni 2,32 13.875 94
KPÖ 0,67 3.994 13
Ostale liste 4,28 25.554 323

Slijedeći općinski izbori predviđeni su za 2010. godinu.

Evropski parlament[uredi - уреди]

Iz Štajerske se biraju dva predstavnika, od ukupno 18 austrijskih predstavnika, za Evropski parlament. Slijedeći izbori održavaju se 2009. godine.

Privreda[uredi - уреди]

Rudnik željezne rude Erzberg u Eisenerzu
Pivara Puntigam u Grazu
Vrsta tikve od čijih se košpica proizvodi tikvino ulje u Štajerskoj

Raspodjelu privrednih činilaca u Štajerskoj uvjetuju topografski i klimatski uslovi. U ravničarskim predjelima Štajerske, razvijena je poljoprivreda, stočarstvo i voćarstvo, dok je u sjevernim brdovitim dijelovima razvijeno šumarstvo, drvna industrija, rudarstvo i teška industrija. U Grazu su smješteni pogoni auto-industrije, kao i istraživački instituti metalne i mašinske industrije. Neki od većih privrednih subjekata su:

  • Rudnik željezne rude u Eisenerzu. Jedan od najstarijih rudnika, aktivan od 15-tog stoljeća.
  • Željezara Voestalpine u Donatwitzu kod Leobena, poznata po proizvodnji najdužih željezničkih šina na svijetu, kao i po tehnološki visoko kvalitetnim metodama oplemenjivanja legura željeza.
  • Postrojenja kanadsko-austrijskog koncerna MAGNA u Grazu, najvećeg svjetskog koncerna za montažu automobila.
  • Tri najveće austrijske tvornice prozora (Internorm, Stabil i Gaulhofer) imaju svoja postrojenja u Štajerskoj.
  • Pivare u Grazu Puntigamer i Reininghaus te Gösser u Leobenu spadaju u pivare sa najvećim kapacitetom u Austriji.
  • Software firma JoWooD, poznata po kompjuterskim igrama.
  • Andritz AG, industrija mašinskih postrojenja, sa sjedištem u Grazu i pogonima u Weizu
  • Firma Anton Paar GmbH, proizvođač mjernih uredaja i precizne mehanike sa sjedištem u Grazu;
  • Prehrambena industrija Keli, koja ima svoje pogone i u Bosni i Hercegovini,
  • Tvornica čokolade Zotter u okolini Riegesburga, manufaktorni pogon sa preko 150 raznih okusa čokolade.

Osim velikih proizvodnih koncerna, postoje mnogo malih firmi, koje zbog specifičnosti organizacije privrede u Austriji, imaju značajan udio u ukupnom bruto proizvodu Štajerske. Područje općine Gamlitz na jugu, je vinogradarski kraj, gdje se proizvode kvalitetne austrijske sorte vina. Zaštićena marka rosé vina Schilcher, proizvodi se samo u dijelu Zapadne i Južne Štajerske. Voćarstvo sa uzgojem jabuka i kajsija, te proizvodnjom voćnih sokova i proizvoda od voća, je jedan od štajerskih vodećih izvoznih artikala. Takođe proizvodnja ulja od tikvinih košpica, sa zastićenom markom pod nazivom Steirisches Kürbiskernöl , je jedan od najpoznatijih proizvoda. Prehrambena mesna industrija sa proizvodima poput kobasica i šunke ima značajno mjesto u štajerskoj privredi.

Broj zaposlenika[uredi - уреди]

Broj zaposlenih ili radno sposobnih, u Štajerskoj po podacima iz 2007. godine iznosio je prosječno 502.261.[5] U taj broj ulaze svi zaposlenici s punim ili djelomičnim radnim vremenom, nezaposleni, osobe na služenju vojnog roka, osobe na služenju u civilnoj službi, kao i osobe na trudničkom bolovanju. Od toga su aktivno bile zaposlene 447.914 osobe. Stranci čine 6,9% od ukupnog broja zaposlenih, čime je Štajerska pokrajina sa najmanjim brojem zaposlenih stranaca u Austriji. Prosječna bruto primanja u Štajerskoj 2006. godine iznosila su 2.031 € [6]

Nezaposlenost[uredi - уреди]

Procenat nezaposlenih iznosi, po podacima iz novembra 2008. godine, 6,3%.Od ukupno 31.204 osoba su 14.482 žene, a 17.622 muškarci. Najviši udio nezaposlenih je u kategorijama sa niskim stepenom obrazovanja.[7].

Obrazovanje[uredi - уреди]

Glavna zgrada Karl-Franzens-Univerziteta u Grazu
Zgrada FH Joanneum u Kapfenbergu
Zgrada Tehničkog univerziteta u Grazu

Predškolsko obrazovanje[uredi - уреди]

Predškolsko obrazovanje organizira se u jaslicama i vrtićima. Djeca od rođenja do treće godine pohađaju jaslice, a starija imaju mogućnost pohađanja vrtića čiji je nositelj pokrajina. U skoro svakoj većoj općini i gradu postoji vrtić. Međusobno se razikuju po radnom vremenu i uglavnom su cjelodnevni - u većim gradovima, te poludnevni u manjim općinama. Od 2009. godine predviđeno je da je boravak djece predškolskog uzrasta u pokrajinskim vrtićima besplatan i subvenciran iz saveznog i pokrajinskog budžeta. Boravak u pokrajinskim vrtićima ograničen je trajanjem školske godine, dok se prema potrebama u većim gradovima organiziraju vrtići u mjesecima julu i augustu.

Privatna obdaništa imaju slične preduslove, ali se starosna granica, kao i uslovi razlikuju od pokrajinskih. Moguć je cijelogodišnji boravak. Nekoliko velikih firmi organiziraju vrtiće za djecu svojih radnika.

Osnovno i srednje obrazovanje[uredi - уреди]

Visoke stručne škole[uredi - уреди]

Najpoznatija visoka stručna škola u Štajerskoj je FH Joanneum u Grazu, sa ekspoziturama u Kapfenbergu i Bad Gleichenbergu. Škola je osnovana 1995. godine sa predavanjima na 22 različita smjera. Moguć je studij u oblastima bankarstva, novinarstva, industrijskog dizajna, informatike, socijalnih oblasti, prava i sl. [8]. Za razliku od univerziteta upisnina nije potrebna, ali je za mnoge smjerove obavezan relativno kompleksan prijemni ispit [9].

Univerzitet[uredi - уреди]

  • Visoka pedagoška škola u Grazu, za izobrazbu pedagoga,
  • Karl-Franzens-Univerzitet Graz, sa teološkim, pravnim, ekonomskim, filozofskim, prirodno-matematičkim fakultetom
  • Tehnički univerzitet u Grazu (Erzherzog-Johann-Universität),
  • Medicinski univerzitet u Grazu,
  • Univerzitet muzike i primjenjenih umjetnosti u Grazu
  • Univerzitet rudarstva i metalurgije Montanuniversität u Leobenu

Promet[uredi - уреди]

Zračni promet[uredi - уреди]

Avion Draken, austrijske vojne avijacije

Zračni promet odvija se uglavnom preko aerodroma Graz-Thalerhof, mada osim njega u Štajerskoj postoji i aerodrom u Kapfenbergu, koji uglavnom služi u sportske svrhe, a od 1990. godine dozvoljen je i međunarodni promet manjih aviona. Aerodrom ima pistu dužine oko 600 metara. Sličan, manji sportski aerodrom ima i Fürstenfeld, sa međunarodnom oznakom ICAO - LOGF .

Najveći austrijski vojni aerodrom nalazi se u Zeltwegu, Fliegerhorst Hinterstoisser, a ICAO - LOXZ, na kojem su smješteni austrijski vojni avioni Eurofighter EF 2000, kao i preostali avioni tipa Saab Draken, koji se povlače iz upotrebe. Svake tri godine u Zeltwegu se održava veliki međunarodni zračni miting, na kojem učestvuju eskadrile iz Francuske, Rusije, SAD, Velike Britanije i drugih zemalja.

Aerodrom Graz-Thalerhof[uredi - уреди]

Komandni toranj aerodroma Graz

Udaljen od Graza deset kilometara u pravcu juga, aerodrom Graz-Thalerhof je treći po veličini u Austriji, poslije bečkog i salzburškog aerodroma po putničkom prometu. U teretnom prometu, aerodrom se nalazi na drugom mjestu. Dijelom se nalazi u općinama Feldkirchen bei Graz i Kalsdorf bei Graz. Aerodrom je i vojna baza austrijske vojne avijacije. Usljed racionalizacije austrijske vojske, vojni aerodrom gubi na značaju i predviđa se smanjivanje njegove funkcije na minimalno funkcionalno održavanje. Međunarodne oznake su IATA - GRZ, a ICAO - LOWG.

Aerodrom je osnovan 1913. godine, a tek 1955. godine postaje međunarodni aerodrom. Sa direktim linijama za Beč, München, Zürich, Frankfurt, London i Barcelonu, dnevno je povezan letovima svih većih svjetskih kompanija. Direktni letovi u preko deset zemalja, omogućavaju poslovne letove za međunarodne firme sa sjedištem u Štajerskoj.[10] Avionske kompanije koje redovito imaju linije iz Graza su: AUA, Lufthansa, Ryanair, Intersky, TUIfly, Niki, Welcome Air, Robin Hood Aviation, Rheinair. Ljeti sa čarter letovima, povezan je sa turističkim odredištima u Crnoj Gori, Estoniji, Kipru, Hrvatskoj, Grčkoj, Sloveniji, Španiji, Tunisu, Turskoj, kao i aerodromima u Bosni i Hercegovini. Aerodrom 2007. godine prvi put prelazi broj od 900.000 putnika i ukupno 11.300 t tereta godišnje [11]. Sa Grazom je povezan redovitom autobuskom linijom, kao i željeznicom, stanicom udaljenom 500 m od aerodroma. U planu je povezivanje aerodroma sa željezničkom stanicom podzemnim prolazom, koji je u projektu izgradnje Koralm-pruge.

Aerodrom je u blizini austrijskih autoputova A2 i A9, kao i savezne ceste B67.

Od 1981. godine na aerodromu se nalazi Austrijski muzej zračnog prometa

Željeznički promet[uredi - уреди]

Međunarodni promet[uredi - уреди]

Željeznička kompozicija na glavnoj željezničkoj stanici u Grazu

Željeznički promet se sastoji od mreža Austrijske savezne željeznice ÖBB i privatnih mreža koje povezuju manja sjedišta okruga sa središtem, gradom Grazom. Dva puta dnevno Graz je povezan sa Zagrebom i Ljubljanom, dok je preko Beča, više puta dnevno povezan da drugim gradovim Istočne Evrope. Preko željezničkog čvorišta Bruck an der Mur, Graz je povezan sa Salzburgom, Innsbruckom, Villachom i Pragom, te time sa Italijom, Njemačkom, Švicarskom i drugim zemljama Zapadne Evrope. Direktne linije postoje i za pogranične gradove na granici sa Slovenijom Bad Radkersburg i Spielfeld.

Lokalni promet[uredi - уреди]

Šematski prikaz mreže S-Bahn u Štajerska

2007. godine, osnivanjem mreže S-Bahn, stvara se koncept povezivanja Graza sa okolinom, kao i ubrzavanje lokalnog prometa, koji bi trebao umnogome skratiti vrijeme putovanja učenicima, studentima i radnicima, te rasteretiti promet automobilom na autoputevima i brzim cestama. Projekat je zamišljen sa devet linija u 15 minutnom taktu, od kojih su do danas, šest realizovane. Linije povezuju gradove Wies, Köflach, Spielfeld, Bad Radkersburg, Bad Gleichenberg, Fehring, Weiz, Bruck an der Mur i Übelbach sa Grazom. Osim austrijske savezne željeznice ÖBB u projektu učestvuju i željeznice STLB i GKB, privatne željeznice lokalnog značaja.

U izgradnji[uredi - уреди]

Karta sa uctranom trase Koralm, koja bi trebala biti gotova 2012-14. godine

U planu je izgradnja tzv.Koralm-pruge, trase dugačke 125 km, koja bi Graz i Beč povezala sa Klagenfurtom i time ubrzala transport ljudi i robe za jedan sat, u odnosu na postojeću trasu preko Bruck an der Mur. Pruga iz Graza ide preko Deutschladsberga i prvi dio u dužini od 7 km je već izgrađen. Projekat je jedan od najvećih investicija u Štajerskoj, sa tunelom Koralm , u dužini od 32,8 km. Troškovi izgradnje procijenjeni su na 4.9 milijardi €. [12]

Cestovni promet[uredi - уреди]

Autoputovi i brze ceste u Austriji

Cestovni promet sastoji se od mreže autoputova, brzih cesta, pokrajinskih i regionalnih cesta. U Štajerskoj, kao i čitavoj Austriji postoja obaveza kupovine vinjete za autoput i brze ceste, čija godišnja cijena iznosi 73,80 € (Stanje 2008). Najznačajniji autoputovi i brze ceste su :

  • Autoput A2, u pravcu Beč - Bečko Novo Mjesto - Graz - Klagenfurt - Arnoldstein (granica sa Italijom),
  • Autoput A9, dio evropskog puta E59 u pravcu čvor Voralpenkruez - Graz - Spielfeld (granica sa Slovenijom), koji u Štajerskoj prolazi kroz dva veća tunela: Gleinalm, dugačkim 8.320 m sa putarinom i Plabutsch tunelom, sa dužinama 9.919 m za zapadni tunel i istočnim tunelom dužine 10.085 m, kojim autoput zaobilazi Graz.
  • Brza cesta S6 Sebenstein - Bruck an der Mur - čvor Sankt Michael (A9/S36),
  • Brza cesta u planu S7 čvor Riegersdorf (A2) - Fürstenfeld - Heiligenkreuz (granica sa Mađarskom),
  • Brza cesta S35 Bruck an der Mur - Deutschfeistritz (A9) (u izgradnji zadnjih nekoliko kilometara),
  • Brza cesta S36 čvor Sankt Michael (A9/S6) - Judenburg - Scheifling (Dio od Judenburga do Scheiflinga je u planu),
  • Brza cesta S37 Scheifling - St. Veit - Klagenfurt (U izgradnji).

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po procjeni iz 2008. godine u Štajerskoj živi 1,205.909 stanovnika. Od toga su:

  • 588.368 muškarci,
  • 617.541 žene u razmjeri 953:1000 [1]

Porast broja stanovnika u odnosu na 2007. godinu je skoro zanemarljiv i iznosi 0,2% (aps.1991). Topografska, ali i ekonomska obilježja Štajerske utiču na unutrašnje migracije, kao i na raspodjelu stanovništva. Najveći rast broja stanovništva je u okolini i samom gradu Grazu, koji zbog privrednog razvoja ubrzava doseljavanje iz predjela Gornje Štajerske, kao i iz područja okruga Fürstenfeld, Radkersburg i Weiz. Demografski je Štajerska godinama imala negativnu bilancu, koja se u poslijednjih petnaestak godina mijenja useljavanjem iz zemalja bivše Jugoslavije, Turske i Njemačke. Područja okruga Liezen, Murau i Leoben i pored toga ne mogu nadoknaditi negativni trend broja stanovnika. Važnost demografskog rasta u Štajerskoj očituje se, između ostalog, raspodjelom državnog budžeta, koji se dijeli po pokrajinama, okruzima i općinama, po principu broja stanovnika. Tako dolazi do paradoksa, da općine sa opadajućim brojem stanovnika, dobivaju još manje sredstava, te samim tim imaju manje sredstava za ulaganje u infrastrukturu, radna mjesta, što dovodi do iseljavanja stanovnika u bogatije dijelove bliže Grazu.

Štajersko stanovništvo sačinjavaju 93,9% Austrijanci, dok je broj stranaca po procjeni iz 2008 godine 6,1 % (73.713). Broj stanovnika koji su rođeni u inostranstvo iznosi 111.827, što čini 9,3 % [1] od ukupnog broja stanovnika. Time je Štajerska na predzadnjem dijelu ljestvice u odnosu na ostale austrijske pokrajine po procentualnom učešću stranaca u broju stanovnika. Broj stanovnika koji pripadaju grupi Slovenci, kao nacionalne manjine se kreće oko 3.000. Smatra se da je broj veći, ali uslijed jake asimilacije i negativnih političkih odnosa izmedu Austrije i SFRJ, taj se broj može smatrati netačnim. Često me može čuti ime Windisch za Slovence u Južnoj Štajerskoj i Koruškoj. Oni žive uglavnom u području Bad Radkersburga i okolini Leibnitza.

U početku 90-tih godina prošlog stoljeća, usljed rata u bivšoj Jugoslaviji, dolazi do stvaranja mnogobrojnih izbjegličkih centara u organizaciji humanitarnih organizacija, pokrajinske vlade i Caritasa, za izbjeglice iz Bosne i Hercegovine i drugih dijelova Jugoslavije. Njima je dodjelom de facto statusa omogućen ostanak u Štajerskoj. Smatra se da je u tim godinama u Štajersku došlo preko 50.000 izbjeglica

Qsicon Quelle.png   
Ovom članku nedostaju izvori (web stranice, literatura i sl). Pomozite Wikipediji dodavanjem odgovarajućih izvora članku.

. Odseljavanjem u druge države, povratkom, te uzimanjem austrijskog državljanstva, taj se broj danas statistički smanjio. Danas u Štajerskoj žive 24.286 osobe sa prostora bivše Jugoslavije.

Kultura[uredi - уреди]

Kunsthaus, umjetnička galerija u Grazu
Oklop iz srednjeg vijeka izložen u muzeju Landeszeughaus u Grazu
Vještački otok na Muri u središtu Graza, sa amfiteatrom, dječijim igralištem i cafeom, izgrađen 2003. godine

Kulturna zbivanja u Štajerskoj karakterišu izložbe u muzejima, koncerti u koncertnim dvoranama, kulturne priredbe međunarodnog značaja, operne i pozorišne predstave, kao i koncerti raznih pop i rock grupa iz čitavog svijeta.

Muzeji[uredi - уреди]

Najznačajniji muzeji su:

  • Pokrajinski muzej Joanneum, najstariji i drugi najveći muzej u Austriji, sa 4,5 miliona eksponata i odjelima za prirodu, umjetnost, prirodu, arheologiju itd. Osnovan je 1811. godine i podijeljen je na 20 muzeja u 12 raznih gradova Štajerske.
  • Kunsthaus Graz, galerija savremene umjetnosti, otvorena 2003. godine za vrijeme trajanja promocije Graza kao Glavog grada kulture u Evropi.
  • Landeszeughaus u Grazu, na svijetu najveća zbirka oružja, oklopa i vojne opreme iz vremena ratova sa Osmanlijskim carstvom u 16-om i 17-om stoljeću.[13]
  • Muzej grada Graza, sa rodnom kućom Franza Ferdinanda,
  • Samostan Admont, sa najvećom samostanskom bibliotekom na svijetu,
  • Freilichtmuseum u Stübingu, muzej tradicionalnog života na selu u Štajerskoj,
  • Samostan Rein u općini Eisbach, najstariji samostan cistercita na svijetu. [14]

Priredbe kulture[uredi - уреди]

  • steirischer herbst - Štajerska jesen, međunarodni festival umjetnosti, koji se od 1968. godine održava u Štajerskoj. Festival iz područja muzike, književnosti, slikarstva, filma itd.,
  • Festival austrijskog filma Diagonale koji se od 1998. godine održava u Grazu,
  • Ljetni jazz festival Jazz-Sommer Graz, od 1998. godine sa nastupima poznatih jazz umjetnika kao: George Benson, Ibrahim Ferrer, Chick Corea, Joe Zawinul,
  • Feldkirchener Passionsspiele, pozorišne igre, koje se održavaju svake tri godine u općini Feldkirchen bei Graz,
  • Intermusica, međunarodno takmičenje mladih muzičara duvačkih instrumenata. Održava se svake godine u Birkfeldu, [15]
  • Styriarte, festival klasične i muzike renesanse, koji se održava svake godine u Grazu,
  • Springfestival, festival elektronske muzike, održava se svake godine od 2001. u Grazu,
  • 2003. godine Graz, glavni grad kulture u Evropi,
  • 2008. godine Horska olimpijada.

Pozorišta[uredi - уреди]

Pozorište (Schauspielhaus) u Grazu

Najpoznatija pozorišta pokrajine su:

  • Schauspielhaus Graz, istovremeno najveće pozorište pokrajine,
  • Next Liberty, pozorište modernih dramskih umjetnosti,
  • Orpheum Graz, cabarett predstave,
  • Theater am Ortweinplatz TaO!, je pozorište u Grazu osnovano 1994. godine, s predstavama za djecu i raznim projektima i kursevima pozorišta za mlade,
  • Theater im Bahnhof, je nekonvencionalno pozorište u Grazu, izvode se uglavnom predstave samih članova pozorišne grupe,
  • Gradsko pozorište u Leobenu, osnovano 1790. godine najstarije pozorište sa neprekidnim radom u Austriji. [16]

Opera[uredi - уреди]

Opernhaus Graz ili Grazer Oper je jedina operska kuća pokrajine. Poslije Bečke i Salzburške opere, treća po značaju u Austriji. Plan predstava je cijelogodišnji i repertoar prolazi od klasičnih opera do opereta novijeg vremena.

Opera u Grazu

Pozorišta i operska kuća zbog marketinških i promotivnih razloga ujedinjeni su u kooperaciju Bühnen Graz.[17]

Javni mediji[uredi - уреди]

Medijski rad u pokrajini je poslije prestanka državnog monopola 1997. godine podijeljen na državni i privatni nivo.

Televizija[uredi - уреди]

  • ORF-Steiermark, pokrajinski studio državne radio-televizijske kuće ORF,
  • Steiermark 1, komercijalna privatna televizijska kuća, program se ograničava na reklamu.

Osim gore navedenih, u pokrajini se prima više regionalnih i mjesnih informativnih kanala.

Radio[uredi - уреди]

  • ORF-Steiermark, pokrajinski studio državne radio-televizijske kuće ORF,
  • Antenne-Steiermark, privatni radio na području cijele pokrajine,
  • Krone Hit Radio, privatni radio na državnom nivou sa studiom u Grazu,
  • Radio Graz, privatni radio na regionalnom nivou,
  • Radio Helsinki, alternativni lokalni radio,
  • Radio Soundportal, privatni nezavisni alternativni radio,
  • Radio Grün-Weiß, lokalni radio Gornje Štajerske,
  • Radio Freequenns, lokalni radio na području Gornje Štajerske sa težištem na kulturi i umjetosti.

Osim gore navedenih, u pokrajini se prima više regionalnih i mjesnih informativnih radio-kanala.

Štampa[uredi - уреди]

  • Kleine Zeitung (Male novine), najznačajniji štampani medij pokrajine sa sjedištem u Grazu. Dnevne novine osnovane 1904. godine
  • Kronenzeitung, regionalno izdanje za Štajersku i Korušku, sjedište u Beču. Najtiražnije dnevne novine u Austriji.
  • Megaphon , novine koje prodaju ulični prodavači. Projekat je osnovan od strane Caritasa i ima za cilj pomoć siromašnim ljudima, emigrantima i osobama sa socijalnim problemima. [18]

Više regionalnih i pokrajinskih biltena manjeg značenja.

Turizam[uredi - уреди]

Po procjeni pokrajinske vlade Štajerske za 2008. godinu u vremenu od maja do oktobra 2008. godine, Štajersku je posjetilo 1.648.509 gostiju, od toga 68% domaćih, austrijskih gostiju, a 32 % stranih. Najviše stranih gostiju dolazi iz Njemačke i Italije[19]

Turističke znamenitosti[uredi - уреди]

Bazilika u Mariazellu
Samostan u Admontu
Crkva svete Barbare u Bärnbachu
Bärenschützklamm, spomenik prirode u Mixnitzu

Turističke znamenitosti Štajerske su uslovljene historijskim razvojem pokrajine. Osim prirodnih ljepota i planinskih izletišta, pokrajina je bogata dvorcima, muzejima i građevinama iz srednjeg vijeka. Neke od važnijih znamenitosti su:

Turistička atrakcija istočnog dijela su letovi balonom iznad vulkanskih brežuljaka, a u Gornjoj Štajerskoj letovi zmajem (paragleiting). Litice visokih planina omiljen su cilj alpinista iz cijelog svijeta.

Zimski turizam[uredi - уреди]

Alpsko skijanje, sa stazama koje se mogu koristiti od početka decembra, pa sve do proljeća, sigurno je najpoznatija strana zimskog turizma u Štajerskoj. Osim staza za alpsko skijanje, postoje staze sa skijaško trčanje, skijaške skakaonice, kao i prirodne staze sa sankanje.

Alpsko skijanje[uredi - уреди]

Najpoznatije staze su one na kojima se održavaju utrke Svjetskog kupa u alpskom skijanju u Schladmingu i okolini. Područje nazvano Planai/Hochwurzen, povezano je sa Hauser Kaiblingom i Reiteralmom, ima desetine kilometara skijaških staza. Između njih voze ski-liftovi i žičare. Poznatija skijaška središta su:

  • Hebalm, na granici prema Koruškoj,
  • Kreischberg, u okolini Muraua,
  • Präbichl, kod Eisenerza,
  • Turracher Höhe, u blizini Muraua.

Skijaško trčanje[uredi - уреди]

  • Staze u Ramsau am Dachstein
  • Hebalm

Skijaške skakaonice[uredi - уреди]

Između Bad Mitterndorfa i općine Tauplitz nalazi se najveća skakaonica za skijaške skokove na svijetu sa prirodnim zaletištem. Rekord skakaonice, poznatije pod imenom Kulm, nazvane po istomenom brdu na kojoj se nalazi skakaonica, je 215,5 m austrijskog letača Gregora Schlierenzauera.

Seoski turizam[uredi - уреди]

U vinorodnom južnom dijelu Štajerske postoje tzv. Buschenschänke, gostionice na seoskim gazdinstvima. To je specifičan vid seoskog turizma, koji pruža turistima i izletnicima mogućnost za odmor i užinu. Za razliku od restorana, imaju pravo prodavati samo vlastite proizvode, pa se to uglavnom svodi na suhomesnate proizvode, sir, kao i povrće i voće iz vlastitih vrtova. Prodaja je regulirana posebnom poreskom uredbom, tako da licenca za prodaju alkoholnih pića vrijedi samo za vino i rakiju, koju sami prave. Zakonski je regulirano vrijeme u kojem su gostionice otvorene i za njih vrijede poreske olakšice. Naročito su omiljene gostionice u općini Gamlitz, na tzv. Weinstrasse - vinskoj cesti na samoj granici sa Slovenijom.

Termalni turizam[uredi - уреди]

Terme u Blumau, projekat Friedensreicha Hundertwassera

U Štajerskoj postoji nekoliko područja sa termalnom vodom, koja je iskorištena za termalna liječilista, ali i za turističke hotele i bazene sa termalnom vodom. Pokrajinska vlada, pomažući turizam finansijskim sredstvima, omogućava izgradnju ili proširenje postojećih termalnih banja. Neke od termalnih liječilišta, prerasla su u centre za odmor i rekreaciju ili mjesta za pripremu i treninge sportista. Arhitektonski se izdvajaju terme u Bad Blumau u Istočnoj Štajerskoj, s trendom individualnog odmora i ograničenim kapacitetom. Veće termalne banje nalaze se u: Bad Gleichenbergu, Bad Mitterndorfu, Bad Radkersburgu, Köflachu i Fohnsdorfu.

Sport[uredi - уреди]

Zastupljenost sporta u Štajerskoj svodi se na učestvovanje timova u saveznim ligama i to u nogometu, košarci, rukometu, odbojci, hokeju na ledu i drugim timskim sportovima, dok iz Štajerske potiče nekoliko vrhunskih sportista u zimskim sportovima i biatlonu.

Nogomet[uredi - уреди]

UPC Arena - Najveći stadion u Grazu
Christoph Sumann, austrijski reprezentativac u biatlonu
Skakaonica Kulm, najveća skakaonica na svijetu sa prirodnim zaletištem

U austrijskoj saveznoj ligi u sezoni 2008/09. učestvuju dva tima iz Štajerske: Sturm iz Graza i SV Kapfenberg iz istoimenog grada. SK Sturm bio je dva puta prvak Austrije u sezoni 1998. i 1999. godine, te 3 puta pobjednik austrijskog kupa 1996., 1997. i 1999. godine, pod vodstvom trenera Ivice Osima. Drugi veći tim iz Štajerske GAK, zbog finansijskih problema i proglašavanjem konkursa, se od 2008. godine takmiči u regionalnoj ligi. GAK je bio prvak Austrije 2004. godine i pobjednik Kupa 1981., 2000., 2002. i 2004. godine. Oba tima iz Graza igraju na stadionu UPC-Arena kapaciteta 16.000 gledalaca. U Štajerskoj postoji nekoliko nivoa regionalnih liga, tako da skoro svaka veća općina ima jedan nogometni klub, koji uz amatersko učestvovanja igrača obično ima i juniorski tim.

Košarka[uredi - уреди]

Štajerska ima tri košarkaška tima, koji učestvuju u prvoj saveznoj košarkaskoj ligi Austrije:

  • Kapfenberg Bulls, četverostruki prvaci Austrije od 2001-04. godine i osvajači Kupa Austrije 2007. godine iz Kapfenberga,
  • BSC Raiffeisen Panthers Fürstenfeld, aktualni prvaci 2008. godine iz Fürstenfelda,
  • UBSC PBS Graz, bez značajnijih rezultata u ligi.

U međunarodnim i evropskim klupskim takmičenjima u košarci nisu postigli veće uspjehe.

Hokej na ledu[uredi - уреди]

U prvoj austrijskoj hokej ligi učestvuje jedan klub iz Štajerske, EC Graz 99ers. Tim je bio u sezoni 1999/2000. prvak nacionalne lige. U nacionalnoj ligi Austrije učestvuju i timovi iz Slovenije i Mađarske.

Tenis[uredi - уреди]

  • Thomas Muster, tenisač, pobjednik French Opena 1995. godine, 44 pobjede na teniskim turnirima,

Zimski sportovi[uredi - уреди]

  • Armin Assinger, četverostruki pobjednik u utrkama Svjetskog kupa u alpskom skijanju
  • Elisabeth Görgl, skijašica
  • Renate Götschl, skijašica osvajačica Svjetskog kupa u alpskom skijanju
  • Elisabeth Görgl, skijašica
  • Hans Knauß, osvajač srebrne medalje na zimskim olimpijskim igrama 1998. godine, sedam pobjeda u utrkama Svjetskog kupa u alpskom skijanju,

Biatlon[uredi - уреди]

  • Christoph Sumann, rođen u Judenburgu, osvajač bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2005. godine kao član austrijske štafete 4 x 7,5 km, četverostruki pobjednik u utrkama Svjetskog kupa u biatlonu.
  • Wolfgang Perner, petostruki pobjednik u utrkama Svjetskog kupa.

Poznate osobe[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

Vanjski linkovi[uredi - уреди]