Šljivovica (Čajetina)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Šljivovica (razvrstavanje).
Šljivovica


Crkva u Šljivovici

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Zlatiborski
Opština Čajetina
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 573
Geografija
Koordinate 43°48′41″N 19°39′15″E / 43.8114°N 19.6542°E / 43.8114; 19.6542
Nadmorska visina 803 m
Šljivovica na mapi Srbije
Šljivovica
Šljivovica
Šljivovica (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 31244
Pozivni broj 031
Registarska oznaka UE


Koordinate: 43° 48′ 41" SGŠ, 19° 39′ 15" IGD

Šljivovica je naselje u Srbiji u opštini Čajetina u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 573 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 645 stanovnika). Šljivovica nije mnogo brdovita. U sredini sela je Gradina, na severnoj brdo Miloševac. Dosta je krševita. Kroz selo teče Rjeka, koja se produžuje kroz Branešce pod imenom Sušica. Glavni su izvori: Pantelića Izvor, Studenac, Vodica, Šarčeva Voda, Petaševa Voda, Božića Izvor, I??batski Izvor, Bondžulića Voda, Đerovac. Zemljište se naziva: Pantelića Brdo, Poljet, Lug, Stubo, Lujovina, Zatrnje, Dolovi, Jasen, Stanište, Keserovina, Lokva, Rajčevina, Pećine, Lukovište, Šobotovina i Košarišta. Šljivovica se ovako prozvala zato što su se u njoj prvo počele saditi šljive.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Šljivovica živi 489 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,2 godina (45,4 kod muškaraca i 47,1 kod žena). U naselju ima 209 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,74.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Najstarija su porodica Milosavljevići (Stojanovići i Lučići), slava Jovan-dan, u 18. veku su doseljeni Bondžulići, begali u Otanj kod Požege zbog Turaka, pa su neki tamo i ostali (sl. Đurđev-dan), Šućuri iz Pive od Dobrilovića (od kojih su i Piščevići u Semegnjevu), Jaćimovići (Pantelići, Marjanovići i Tomonjići) iz Hercegovine (sl. Stevan-dan), , Zorzići (sl. Đurđev-dan), Kovačevići sa Glasinca (sl. Vračeve), Škodrići iz Pive (sl. Đurđic) i Milojevići (Stanići) od Pljevalja (sl. Đurđev-dan). U 19. Veku doseljeni su Kostadinovići iz Bjeliša (sl. Đurđev-dan), Kaljevići iz Babina gde ih ima još (sl. Tomin-dan) Lukovići iz Štrbaca (sl. Đurđev-dan), Delići (Kulaši i Božići) iz Semegnjeva od Kostića, Lekići iz Kučina (sl. Nikolj-dan), Kovačevići (Mandići) takođe. Tomići od Pribojske Banje (sl. Nikolj-dan), Šobotovići iz Mokre Gore od Perišića, Radeljići (Vasovići) iz Radojne (sl. Mitrov-dan), Brkovići iz Čelica (sl. Aranđelov-dan), Babići iz Macuta (sl. Savine Verige), Šukilovići iz Vardišta (sl. Đurđev-dan), Tijanići (Erići) iz Morače (sl. Jovan-dan i ima ih u Krivoj Reci). Petrovići iz Bjeliša kod Priboj-Banje (sl. Jovan-dan) i Gukići iz Krive Rjeke, a od pre 130-150 godina Nikolići iz Zabučja više Užica (sl. Stevan-dan), Radovanovići od Pribojske Banje i Bakići iz Jablanice.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 851 [1]
1953. 925
1961. 892
1971. 708
1981. 537
1991. 645 645
2002. 586 573
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
563 98.25%
Slovenci
  
1 0.17%
Rusi
  
1 0.17%
nepoznato
  
8 1.39%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]


Naseljena mesta opštine Čajetina

Alin Potok • Branešci • Golovo • Gostilje • Dobroselica • Drenova • Željine • Zlatibor • Jablanica • Kriva Reka • Ljubiš • Mačkat • Mušvete • Rakovica • Rožanstvo • Rudine • Sainovina • Semegnjevo • Sirogojno • Stublo • Tripkova • Trnava • Čajetina • Šljivovica