Jurjevo
| Đurđevdan Jurjevo |
|
|---|---|
 |
|
| Slika svetog Georgija od Rafaela | |
|
|
|
| Tip | kršćanski praznik |
| Datum | 23. april (Julijanski kalendar) 6. maj (Gregorijanski kalendar) |
Đurđevdan ili Jurjevo (engleski: Saint George's day, njemački: Georgstag, španjolski: Día de San Jorge, ruski: Ю́рьев день, bugarski: Гергьовден) je vjerski praznik u čast sv. Georgija (ili Jurja) koji se slavi u brojnim kršćanskim zemljama na dan njegove smrti 23. aprila po Julijanskom kalendaru (katolici, anglikanci i protestanti) ili 6. maja po Gregorijanskom kalendaru (pravoslavci) 303. godine.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Proslave
Dan sv. Georgija (Jurja) osobito se slavi Engleskoj, u kojoj je sv. Georgij (Juraj) Svetac zaštitnik, te u; Kanadi, Španjolskoj, Njemačkoj,Hrvatskoj, Portugalu, Cipru, Grčkoj, Gruziji, Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovinii i Republici Makedoniji. Đurđevdan slave i Palestinci kao Georgemas[1]osobito u manastiru sv. Georgija pored Betlehema. sv. Georgij (Juraj) je vrlo značajan svetac u Pravoslavnim crkvama. Taj praznik je povezan sa starijim predkršćanskim običajima proslave proljeća. Po kršćanskoj hagiografiji sv. Georgije je mučenik koji je umro za svoju vjeru, na ikonama se obično prikazuje kao konjanik koji ubija zmaja.
[uredi - уреди] Dan sv. Đžorđa (Saint George's day) u Engleskoj
Dan sv. Đžorđa je jedna od glavnih svetkovina i državni praznik u Engleskoj na nivou Božić]]a od početka 15. vijeka. [2] Tradicija proslave Dana sv. Đžorđa je oslabila do kraja 18. vijeka nakon ujedinjenja Engleske i Škotske. [3] U posljednjih nekoliko godina popularnost Dana sv. Đžorđa čini se da ponovno raste.
Kako Uskrs nekiput pada blizu Dana sv. Georgija, anglikanska i katolička crkva premješta praznik sa 23. aprila, na druge dane. Tako se ove godine 2011. slavio prvog ponedjeljka nakon uskrsa - 2. maja, a 2014. će to biti [[28. aprila. [4] [5]
[uredi - уреди] Praznik Jurjevo u Hrvatskoj
Jurjevo se osobito slavi u ruralnim dijelovima Hrvatske, naročito po Turopolju, oko Duge Rese gdje je Svetac zaštitnik i stubičkom kraju 23. aprila po Julijanskom kalendaru. Jurjevo se slavi i kao početak proljeća, a to ima korijene u slavenskoj mitološkoj tradiciji. U Turupolju je običaj da se izabere pet najljepših djevojaka u selu i pjevaju dodoledarske pjesme, ukrašene lišćem. Za Jurjevo se u stubičkom kraju pale velike vatre, koje moraju preskočiti mladi, da bi cijelu godinu bili zdravi.[6]
[uredi - уреди] Praznik Đurđevdan u Srbiji
U Srbiji je Đurđevdan veliki praznik, na taj dan mnoge porodice i sela imaju slave. Đurđevdan je granica između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve. Glavni običaji vezani uz Đurđevdan su pletenje vjenaca od bilja, umivanje biljem i kupanje u rijeci. Na Đurđevdan, se ustaje rano prije zore i odlazi u prirodu na zajednički đurđevdanski uranak, sa pripremljenim jelom i pićem, pjeva se i pleše do podne.[7]
Za vrijeme osmanske vlasti u Srbiji, godišnji porez se plaćao u dva navrata; na Đurđevdan i na Mitrovdan (praznik posvećen sv. Dimitriju Solunskom 8. novembra). Za Đurđevdan su hajduci odlazili u planinu, a vraćali bi se kućama za Mitrovdan, pa je iz tog vremena ostala izreka Đurđev danak - hajdučki sastanak, Mitrov danak - hajdučki rastanak.[8]
[uredi - уреди] Praznik Đurđevdan u Crnoj Gori i Makedoniji
Đurđevdan se slavi kao crkveni praznik u Crnoj Gori Makedoniji na vrlo sličan način kao u Srbiji.
[uredi - уреди] Đurđevdan među Romima
Đurđevdan je veliki praznik za sve Rome iz bivše Jugoslavije i Balkana, bez obzira na religijsku grupu kojoj pripadaju, kojeg oni zovu na romskom Ederlezi (Herdeljez, Hıdırellez). Đurđevdan Romi slave kao dolazak proljeća, i to je za njih veliki praznik. Na taj dan ukrašavaju kuće cvijećem i rasvjetalim grančicama. Čitav dan se pleše i pjeva uz janjetinu sa ražnja. Sastav Bijelo dugme iskoristili su popularni refren njihove pjesme Ederlezi za svoju pjesmu Đurđevdan.
[uredi - уреди] Đurđevdan u Bosni i Hercegovini
Đurđevdan je u Bosni imao svoje duboke predkršćanske korijene, - tako da su ga još do nedavne prošlosti slavile sve etničke grupe. Od raspada Jugoslavije na Đurđevdan se gleda kao na isključivo srpski praznik, tako da ga danas slave manje više samo pravoslavni Srbi i Romi 6. maja.
O Đurđevdanu je pisao i slavni Meša Selimović u svom romanu Derviš i smrt, u jednom dijelu se njegov pobožni muslimanski protagonist pita - nije li to opasni poganski atavizam, ali mu je s druge strane jasno, da ga slave sve etničke skupine u neimenovanom gradu (većina kritičara misli da je Meša mislio na Sarajevo).
[uredi - уреди] Jurjevo u Sloveniji
Grad Ljubljana slavi Jurjevo kao dan svoga zaštitnika, uz Ljubljanu Jurjevo se naročito slavi u Beloj Krajini na vrlo sličan način kao u Hrvatskoj, ali 24. aprila.[9]
[uredi - уреди] Đurđevdan u Albaniji i na Kosovu
U Albaniji i na Kosovu se Đurđevdan zove Shën Gjergji (Shëngjergji) proslavlja se 6. maja, običaj je da se toga dana pale velike vatre oko kojih se pleše.
Đurđevdan praznuju i Gorani iz Gore na jugu Kosova. Goranci koji su prešli na islam u 18. vijek u, zadržali su taj praznik. Središnja proslava održava se u selu Globočica.
[uredi - уреди] Izvori
- ↑ Funk & Wagnalls New Standard Dictionary of the English Language (New York, 1943, str. 1023).
- ↑ Tradition English Festivals
- ↑ McSmith, Andy. "Who is St George?", Independent.co.uk, 23 April 2009. Preuzeto na 23. 04. 2010..
- ↑ The Calendar: Rules to Order the Christian Year na portalu The Church of England (2011-04-22) pristupljeno 18. 05. 2011.
- ↑ Liturgical Calendar: May 2011, sa portala The Catholic Church in England and Wales (2011-04-22) pristupljeno 18. 05. 2011.
- ↑ Robert Majetić: Jurjevo u Stubici na portalu za škole, pristupljeno 18. 05. 2011.
- ↑ Milan Vuković: Narodni običaji, verovanja i poslovice kod Srba, Beograd, 1985.
- ↑ Danka Ivanović: Đurđevdan na portalu - Višegrad, pristupljeno 18. 05. 2011.
- ↑ 24 april - Jurjevo praznik pomladi, sa portala MMC RTV Slovenija (2011-04-22) pristupljeno 18. 05. 2011.
[uredi - уреди] Eksterni linkovi
- Robert Majetić: Jurjevo u Stubici na portalu za škole
- The Royal Society of Saint George website (engleski)
