Đorđe J. Janić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Đorđe J. Janić
Biografske informacije
Rođenje25. januar 1941.
Opus
Književne vrsteistorija, književna kritika
Jeziksrpski

Đorđe J. Janić (Vlasotince, 25. januar 1941) je srpski književni kritičar, istoričar, leksikograf, teolog, esejista i pesnik.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rodio se u porodici Jovana, trgovca, i Jelice, domaćice. Diplomirao je jugoslovensku i opštu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Objavljuje od 1968. godine književnu kritiku, književnu istoriju, religiozne eseje i studije, književnu i političku polemiku, eseje o srpskom duhovnom nasleđu, kao i poeziju. Takođe objavljuje tekstove i studije iz istorije, etnologije, folkloristike, političke komentare i geopolitičke analize.

Vladimir Dimitrijević navodi da je Janić zbog svojih intelektualnih stavova trpeo u vreme Titovog režima:

Zbog ogleda „Bog u delu Momčila Nastasijevića“, objavljenog 1973. u Teološkim pogledima (urednik je bio vladika Danilo Krstić) izbačen je sa radnog mesta profesora književnosti u 11. beogradskoj gimnaziji, i deset godina je bio bez posla. Razlog za izbacivanje: „moralno-politička nepodobnost“ (to se danas zove „politička nekorektnost“). U intervjuu datom Srpskim organskim studijama (1-2/2003.), Đorđe Janić kaže: „U to vreme sam došao do zaključka, da je u totalitarnom društvu bolje biti u zatvoru, jer tamo imaš stan i hranu, nego biti bez posla“.[1]

Janić je, između ostalog, bio saradnik Matice srpske, kao i niza drugih kulturnih i naučnih institucija. Bio je član redakcije časopisa Relation Udruženja književnika Srbije, zbornika Jefimijini dani, Srpski jug, Isidorijana, Srpske organske studije, kao i novina: Novine serbske, Pravoslavlje, Pogledi i Vlasina.

Objavio je i preko 60 pogovora književnim i naučnim delima, od kojih su neki prelaze po obimu i dva štampana tabaka. Učestvovao je kao književni kritičar na književnim večerima i na promocijama knjiga oko 600 puta. Bio član više književnih žirija, uključujući i žiri Ninove nagrade za roman godine.

Reč kritike o Janiću[uredi | uredi kod]

  • Đorđije Vuković: „U oblasti književne kritike, gospodin Đorđe J. Janić (1941, Vlasotince) dokazao se kao plodan i svestran stvaralac. Osnovno polje istraživanja nije zadovoljilo njegov radoznali duh, pa se autor uputio u srodne oblasti koje su otkrivale psihologiju jednog književnog stvaraoca i opštu klimu vremena u kojem se književno stvaranje odvijalo. Istraživanje prošlosti otkrivalo je probleme koji su aktuelni u naše vreme, a koji će sigurno određivati i budućnost.“[2]
  • Vladimir Dimitrijević. „Njegovo javno angažovanje u političkom životu postkomunističke Srbije bilo je svagda zasnovano na hrišćanskom svedočenju, a ne na uključivanju u partijsku borbu za vlast. Tekstovi koje je objavljivao u Novinama serbskim devedesetih godina 20. veka pravi su primer odmerenosti i odgovornosti za svaku napisanu reč, ali i nepristajanja na kvazidemokratsku klovnijadu smutnog doba. Đorđe Janić, posle svega, svakoga može da pogleda u oči kao čovek koji nije obrukao ni svoju veru, ni svoje delo (a vera bez dela je mrtva, kaže Jakov, brat Gospodnji).“[1]

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Knjige[uredi | uredi kod]

  • Snevač jasnovidac, Književna omladina Srbije, Beograd, 1981.
  • Savremenikovi zapisi, „Novo delo“, Beograd, 1984.
  • Sve senka smrti biva, KM Sopoćanska viđenja, Novi Pazar, 1986.
  • Živ Bog: Bog u narodnim poslovicama i izrekama, izabrao i predgovor napisao Đorđe J. Janić, „Hrast“, Beograd, 1990. ISBN 86-81561-04-9
  • Mali hrišćanin: pouka srpskoj deci o Bogu i narodu, Srpska književna zadruga, Beograd, 1992. Tri izdanja, kao i jedno na Brajevom pismu. ISBN 86-379-0368-1
  • Hadžija večnosti, „Hrast“, Beograd, 1994. ISBN 86-81561-13-8
  • Hrišćanin u svakodnevnom životu, „Hrast“, Beograd, 1998. ISBN 86-81561-14-6
  • Oci otaca naših, „Hrast“, Beograd, pogovor-separat iz knjige Na putevima otaca, episkopa Atanasija Jevtića, „Hrast“, Beograd, 1991.
  • Svet straha, Đ. J. Janić, Beograd, 2001.
  • Traganje za verom Isidore Sekulić, Univerzitetski obrazovni pravoslavni bogoslovi, Beograd-Valjevo-Srbinje, 2001.
  • Po milosti Božjoj: odlomak iz studije „Politička misao vladike Nikolaja“, Đ. Janić, Beograd, 2005. ISBN 86-907153-0-4
  • Prastara reč, zbirka pesama, Đ. Janić, Beograd, 2005. ISBN 86-907153-1-2
  • Politika kao teodulija: Politička misao vladike Nikolaja, Beograd : Hrišćanska misao : Hilandarski fond ; Foča : Univerzitetski obrazovani pravoslavni bogoslovi ; Valjevo : Zadužbina „Nikolaj Velimirović i Justin Popović“, 2009. ISBN 978-86-83643-78-3
  • Pesnik i svet u književnom delu Mirka Magaraševića, Udruženje „Isidora Sekulić“, Beograd, 2011. ISBN 978-86-87889-03-3
  • Sa nadom čekajući, H. Đ. Janić i N. Ročkomanović, Beograd, 2012. ISBN 978-86-907153-2-9
  • Vreme i utemeljenje (2012)
  • Dositej i dositejevština (2012).

Ciklusi predavanja[uredi | uredi kod]

Važniji ciklusi javnih predavanja od 1968. do danas:

  • „Negativna utopija“ (6 predavanja),
  • „Kraljević Marko“ (4 predavanja),
  • „Naučna fantastika“ (6 predavanja),
  • „Srpska religiozna poezija“ (8 predavanja),
  • „Časopis Nova Evropa” (1920-1941) (4 predavanja),
  • „Političke ideje Sv. Nikolaja Velimirovića“ (4 predavanja)
  • „Religiozne teme i motivi u Srpskom književnom glasniku“ (4 predavanja).

Periodika[uredi | uredi kod]

Objavljivao je književnu kritiku, eseje, polemike, teorijske studije, političke uvodnike i komentare, kao i članke iz drugih oblasti polihistoričnog interesovanja u većem broju časopisa, novina i druge periodike:

Bagdala, Banatski vesnik, Borba, Venac, Vidici, Vlasina, Vukova zadužbina, Gledišta, Gradina, Demokratija, Drama, Država, Zadruga, Zavičaj, Zbilja, Ideje, Ilustrovana Politika, Indeks (Crna Gora), Intervju, Isidorijana, Iskra, Istok (Crna Gora), Jefimija, Književna istorija, Književna kritika, Književna reč, Književne novine, Koraci, Kulture Istoka, Mladost, Monarhija (Crna Gora), Naša reč, Neven, Novine serbske, Oko (Zagreb), Osvrti, Osmica, Pesničke novine (u dve serije), Povelja, Pogledi, Politika, Pravoslavlje, Raskovnik, Raška, Relasion, Sabor, Savremenik, Satirikon, Selo, Sveti knez Lazar, Sopoćanska viđenja, Srpski jug, Srpski književni glasnik, Stvaranje, Stig, Srpske organske studije, Stradija, Student, Teološki pogledi, Hrišćanska misao i Šumadija.

Važniji stručno-naučni simpozijumi i okrugli stolovi[uredi | uredi kod]

  • „Srpska narodna fantastika“, SANU, Beograd (rad: „Đavo u srpskim narodnim pričama”),
  • „Posleratna srpska književnost“, SANU, Beograd (rad: „Estetizam i neutralna pozicija pisca”),
  • „Urbana kultura na Balkanu“, SANU, Beograd
  • „Teološki fakultet u Beogradu“, dva simpozijuma (na prvom referat „Magija, sujeverje i crkva”)
  • „Rastko Petrović“, Institut za književnost i umetnost, Beograd
  • „Stanislav Vinaver“, Institut za književnost i umetnost, Beograd
  • „Istorija srpske periodike“, Institut za književnost i umetnost, Beograd
  • „Recepcija prevedene socijalne literature u Jugoslaviji (1918-1941)“, Institut za književnost i umetnost, Beograd
  • „Religiozne teme i motivi u Srpskom književnom glasniku“, Institut za književnost i umetnost, Beograd
  • „Stvaralaštvo dr Dragiše Vitoševića“, Institut za književnost i umetnost, Beograd
  • „Sopoćanska viđenja“, Novi Pazar – četiri puta sa referatima;
  • „Jefimijini dani“, Trstenik – pet puta sa referatima i jednom sa uvodnim referatom;
  • „Milovan Glišić“, Valjevo
  • „Isidorini dani“, Beograd, pet puta
  • „Poezija Slobodana Rakitića“, Zadužbina Desanke Maksimović, Beograd
  • „Poezija Branislava Petrovića“, Zadužbina Desanke Maksimović, Beograd

Svi prilozi sa simpozijuma, sem o Milovanu Glišiću, su štampani. Neki od njih kao obimne studije.

Leksikografija[uredi | uredi kod]

  • Leksikon pisaca Jugoslavije (I, II, III, IV), izdanje Matice srpske — obradio je oko sedamdeset jedinica, od kojih je tridesetak biografija, uglavnom iz XIX i prve polovine XX veka.
  • Mali Larus, izdanje NIP „Vuk Karadžić“ — obradio 127 leksikonskih jedinica srpskih pisaca, 27 pisaca iz Makedonije, i redigovao jedinice o hrvatskim piscima XX veka.
  • Mala enciklopedija Prosveta — obradio oko šezdeset jedinica o srpskim piscima a izvestan broj već objavljenih jedinica redigovao i osavremenio.

Bibliografije[uredi | uredi kod]

  • Bibliografija časopisa “Otadžbina” Vladana Đorđevića, sa biografskom obradom njegovih saradnika;
  • „Bibliografija Krfskog Zabavnika (1916-1918)“, Književna istorija, 10, 38, 1978, Beograd, i separat
  • Bibliografija časopisa Raskovnik (prva serija u redakciji Dobrice Erića, Vladete R. Košutića i Dragiše Vitoševića);
  • Bibliografija predavanja na Kolarčevom narodnom univerzitetu (1944-1985) I-III, Kolarčev narodni univerzitet Beograd, 1986.
  • Bibliografija recepcije kulturne delatnosti KNU (1991,1992).

Radio osamdesetih godina HH veka na Bibliografiji srpske filosofije, kao spoljni saradnik Instituta za filosofiju u Beogradu, koja nije dovršena.

Bio je više godina i spoljni saradnik Instituta za književnost i umetnost u Beogradu, na projektu „Istorija srpske periodike XIX veka“. Tom prilikom je pregledao svu srpsku periodiku tog perioda. Na ovom projektu je posebno obrađivao srpske religiozne časopise XIX i prve polovine XX veka.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 „Služiti Bogu i bližnjima i ispuniti zakon Hristov“, Vladimir Dimitrijević, Borba za veru, 28. mart 2010. (prikaz knjige Hadži Đorđa J. Janića „Politika kao teodulija / Politička misao Vladike Nikolaja“)
  2. Prikaz knjige: Đorđe J. Janić, Po milosti Božjoj odlomak iz studije „Politička misao Sv. vladike Nikolaja", Beograd 2005. Arhivirano 2009-02-26 na Wayback Machine-u, dr Đ. Vuković, Pravoslavlje, novine Srpske Patrijaršije, br. 934, Beograd, 15. februar 2006.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]