Đirokastra

Izvor: Wikipedia
Gjirokastër, pogled sa tvrđave.

Đirokastra (albanski: Gjirokastra ili Gjirokastër, grčki: Αργυρόκαστρο ili Γυρόκαστρο, latinično: Argyrókastro ili Gyrókastro, talijanski: Argirocastro, turski: Ergiri) je grad u južnoj Albaniji, glavni grad Gjirokastërskog distrikta i Gjirokastërskog okruga.

Grad broji oko 30.000 stanovnika, uključujući i brojnu grčku zajednicu. Ovaj stari grad je upisan na listu Svjetske baštine kao „rijedak primjer dobro sačuvanog otomanskog grada, koji su sagradili veleposjednici”.

Povijest[uredi - уреди]

Svetska baština UNESCO-a.

Gjirokastra je stari grad sa tragovima ljudske naseljenosti koja datira unazad do prvog stoljeća pne.. Nalazi se na padinama Mali i Gjerë („Široke planine”). Grad je vjerojatno osnovan negdje u 12. stoljeću oko tvrđave na brdu. Pod vladavinom Bizanta, razvio se u glavni tržišni centar poznat kao Argyropolis („Srebrni grad”) ili Argyrokastron („Srebrni zamak”). Bio je dio Epirska Despotovine u 14. stoljeću, prije nego što je prešao u otomanske ruke 1417. godine. Zauzeo ga je 1811. Ali paša i u kasnom 19. stoljeću postao je središte otpora turskoj vladavini. Skupština u Gjirokastri, ključni događaj albanskog oslobodilačkog pokreta, je ovdje održana 1880. godine.

Godine 1914. Jorgos Hristakis Zografos bivši ministar vanjskih poslova Grčke objavio je u Gjirokastri stvaranje samostalne države Sjeverni Epir, koji su većinom naseljavali Grci. Gjirokastra je proglašena za glavni grad samostalne države, iako je nastupajući Prvi svjetski rat uništio državu, koju su osvojile francuske trupe, da bi je kasnije poklonile Albaniji, 1918. godine.

Za vrijeme balkanskih ratova, Prvog svjetskog rata i Drugog svjetskog rata, Gjirokastru su u raznim prilikama osvajali Italija, Grčka i Njemačka prije nego što je vraćena pod stalnu albansku kontrolu 1944. Poslijeratni komunistički režim razvio je grad kao industrijski i tržišni centar, i podigli su ga u status „grada muzeja” zahvaljujući činjenici da je on bio rodno mjesto diktatora Envera Hoxhe. Gjirokastra je pretrpjela tešku ekonomsku krizu po okončanju komunističke vladavine 1991. Naročito ju je 1997. pogodio kolaps "", koje su destabilizirale cjelokupno albansko gospodarstvo. Nasilni antivladini protesti odvijali su se u gradu; 16. prosinca 1997. godine, Hoxhinu rodnu kuću su dignuli u zrak nepoznati antikomunistički napadači. Stanovništvo grada je opalo od 1990-ih, a mnogi Grci su se odselili u Grčku. Međutim, još uvijek je značajno njihovo prisustvo u gradu s velikim kulturnim utjecajem.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Gjirokastra je glavni grad Gjirokastërskog okruga, jednog od 12 okruga u Albaniji. On je pretežito tržišno središte sa nešto industrije, pretežno prehrambene, kožne i tekstilne.

Kultura i zanimljivosti[uredi - уреди]

United States Air Force Lockheed T-33 izviđački zrakoplov prizemljen u prosincu 1957. godine, u Gjirokastri.

Mnoge kuće u Gjirokastri imaju karakterističan lokalni stil zbog koga je grad stekao naziv „kamenog grada”, jer većina starih kuća ima krovove prekrivene kamenim pločama. Zbog važnosti Gjirokastre u komunističkom režimu, njen gradski centar je sačuvan od drastičnog mijenjanja i rušenja koji su pogodili druge gradove u Albaniji, ali njegovo obilježje kao „grada muzeja” nažalost nije u potpunosti sačuvalo stari grad. Mnoge povijesne zgrade su oronule, i još se malo čini na njihovoj obnovi.

Tvrđava dominira gradom i nadgleda strateški važan put duž riječne doline. Otvorena je za posjetioce i u njoj se nalazi vojni muzej u kome se nalazi zapljenjeno oružje i predmeti iz doba komunističkog otpora protiv njemačke okupacije.

Gjirokastra ima i stari bazar koji je izvorno sagrađen u 17. stoljeću, ali je renoviran u 19. stoljeću poslije požara. Danas u Gjirokastri ima preko 20 muzeja a u njemu se održava i Festival narodne glazbe.

Kada je grad prvi put nominiran za upis na listu mjesta Svjetske baštine 1988. godine, stručnjacima je zasmetao veliki broj modernih građevina koje su remetile izgled starog grada. Povijesna jezgra je konačno upisana 2005. godine, 15 godina poslije prve nominacije.

Slavni stanovnici[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]