Koordinate: 45° 28′ 14" SGŠ, 20° 04′ 10" IGD
Čurug je naselje u Bačkoj, u severnom delu Šajkaške, u opštini Žabalj, na desnoj obali reke Tise, na pruzi Bečej-Novi Sad.
Arheološka iskopavanja oko Čuruga pokazuju da su ljudi ovde živeli u praistoriji, rimsko doba i u srednjem veku. Pominje se prvi put 1238. godine. Oko 1440. godine pripadao je kao posed despotu Đurađu Brankoviću. Za vreme Turaka pripadao je titelskoj nahiji. Od 1669. godine pripadao je vojnoj granici i imao oko 80 graničara- Šajkaša.
Pored poljoprivrede stanovnici Čuruga su se bavili zanatstvom i trgovinom. Kao veliko selo Čurug je među prvima imao svoju školu, koja je prema podacima počela sa radom 1730. godine.
Park u centru Čuruga. Na ovom mestu se do 1948. nalazila Katolička crkva.
Posle Prvog svetskog rata Čurug postaje deo Kraljevine SHS (Dunavska banovina). Pred početak Drugog svetskog rata Čurug je imao oko 10.000 stanovnika (oko 75% Srba, a od drugih nacionalnih zajednica najviše je bilo Mađara). Raspadom Kraljevine Jugoslavije aprila 1941. godine, u Čurug je ušla mađarska fašistička vojska. Okupatorska fašistička vojska uz saradnju dela domaćih Mađara izvršila je Raciju za pravoslavni Božić 1942. godine, kada je u Čurugu pobijeno prema najnovijim istraživanjima preko 3500 ljudi (muškaraca, žena i dece), i bačeno pod led Tise. Krajem 1944. godine u okolini Čuruga pobijeno je u znak odmazde oko 300 Mađara.
Prema popisu iz 2002. Čurug je imao 8882 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 8987 stanovnika).
U naselju Čurug živi 6846 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,7 godina (37,4 kod muškaraca i 40,0 kod žena). U naselju ima 2831 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,07.
Stanovništvo Čuruga u velikoj većini čine Srbi, kojih ima oko 93% (prema popisu iz 2002. godine)
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Stanovništvo prema polu i starosti [2]
|
|
m |
|
|
ž |
| ? |
18 |
|
|
20 |
| 80+ |
59 |
|
|
109 |
| 75-79 |
87 |
|
|
165 |
| 70-74 |
193 |
|
|
232 |
| 65-69 |
233 |
|
|
310 |
| 60-64 |
259 |
|
|
284 |
| 55-59 |
180 |
|
|
235 |
| 50-54 |
306 |
|
|
265 |
| 45-49 |
372 |
|
|
310 |
| 40-44 |
354 |
|
|
298 |
| 35-39 |
312 |
|
|
297 |
| 30-34 |
310 |
|
|
293 |
| 25-29 |
292 |
|
|
267 |
| 20-24 |
270 |
|
|
273 |
| 15-19 |
317 |
|
|
274 |
| 10-14 |
318 |
|
|
284 |
| 5-9 |
303 |
|
|
266 |
| 0-4 |
252 |
|
|
265 |
| prosek |
37.4 |
|
|
40.0 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
| Godina popisa |
1948. |
1953. |
1961. |
1971. |
1981. |
1991. |
2002. |
| Broj domaćinstava |
2322 |
2471 |
2743 |
2768 |
2915 |
2785 |
2831 |
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
| Broj članova |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 i više |
Prosečan broj članova |
| Broj domaćinstava |
528 |
701 |
486 |
614 |
275 |
158 |
47 |
14 |
3 |
5 |
3.07 |
|
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
| Godina popisa |
1948. |
1953. |
1961. |
1971. |
1981. |
1991. |
2002. |
| Broj domaćinstava |
3562 |
1163 |
2140 |
151 |
105 |
3 |
3632 |
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
| Broj članova |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 i više |
Prosečan broj članova |
| Broj domaćinstava |
715 |
2154 |
617 |
144 |
2 |
|
|
|
|
|
|
|
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
| Pol |
Ukupno |
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
Ribarstvo |
Vađenje rude i kamena |
Prerađivačka industrija |
Proizvodnja i snabdevanje... |
Građevinarstvo |
Trgovina |
Hoteli i restorani |
Saobraćaj, skladištenje i veze |
| Muški |
1951 |
698 |
3 |
7 |
493 |
19 |
166 |
204 |
27 |
122 |
| Ženski |
919 |
314 |
- |
2 |
148 |
4 |
7 |
153 |
23 |
18 |
| Oba |
2870 |
1012 |
3 |
9 |
641 |
23 |
173 |
357 |
50 |
140 |
| Pol |
Finansijsko posredovanje |
Nekretnine |
Državna uprava i odbrana |
Obrazovanje |
Zdravstveni i socijalni rad |
Ostale uslužne aktivnosti |
Privatna domaćinstva |
Eksteritorijalne organizacije i tela |
Nepoznato |
| Muški |
3 |
28 |
61 |
28 |
32 |
25 |
3 |
- |
32 |
| Ženski |
4 |
23 |
21 |
62 |
112 |
12 |
6 |
- |
10 |
| Oba |
7 |
51 |
82 |
90 |
144 |
37 |
9 |
- |
42 |
Prva pravoslavna crkva u Čurugu sagrađena je 1774. godine (1849. godine ona je spaljena). tek 1862. godine podignuta je današnja crkva, a ikonostas je izradio slikar Đorđe Krstić 1894. godine. To je jedna od najlepših srpskih crkava sa najvećim zvonikom na Balkanu.
Čurug je bio i ostao poznat po vetrenjačama. Danas je ostala još jedna "Rođina" vetrenjača (nalazi se na izlasku iz sela prema Bačkom Gradištu).
Čurug se svojim severnim delom naslanja na Staru Tisu (Mrtva Tisa), što mu daje specifičnu lepotu. Preko puta se nalazi Biserno ostrvo.
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7