Čurug
Čurug je naselje u Bačkoj, u severnom delu Šajkaške, u opštini Žabalj, na desnoj obali reke Tise, na pruzi Bečej-Novi Sad.
| Čurug | |
čuruška vetrenjača bez krila |
|
| Administrativni podaci | |
| Država | |
| Pokrajina | |
| Upravni okrug | Južno-bački |
| Opština | Žabalj |
| Geografski podaci | |
| Geografske koordinate | 45° 28′ 14" SGŠ 20° 04′ 10" IGD |
| Vremenska zona | srednjoevropska: UTC+1 |
| Površina | 140,7 km² |
| Nadmorska visina | 76 m |
| Stanovništvo (2002) | |
| broj stanovnika | 8882 |
| gustina naseljenosti | 63 st./km² |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 21238 |
| Pozivni broj | 021 |
| Registarska oznaka | -{NS}- |
|
Čurug na mapi Srbije |
|
Koordinate: 45° 28′ 14" SGŠ, 20° 04′ 10" IGD
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Istorija
Arheološka iskopavanja oko Čuruga pokazuju da su ljude ovde živeli u rimsko doba i u srednjem veku. Pominje se prvi put 1238. godine. Oko 1440. godine pripadao je kao posed despotu Đurađu Brankoviću. Za vreme Turaka pripadao je titelskoj nahiji. Od 1669. godine pripadao je vojnoj granici i imao oko 80 graničara- Šajkaša.
Pored poljoprivrede stanovnici Čuruga su se bavili zanatstvom i trgovinom. Kao veliko selo Čurug je među prvima imao svoju školu, koja je prema podacima počela sa radom 1730. godine.
Posle Prvog svetskog rata Čurug postaje deo Kraljevine SHS (Dunavska banovina). Pred početak Drugog svetskog rata Čurug je imao oko 10.000 stanovnika (oko 75% Srba, a od drugih nacionalnih zajednica najviše je bilo Mađara). Raspadom Kraljevine Jugoslavije aprila 1941. godine, u Čurug je ušla mađarska fašistička vojska. Okupatorska fašistička vojska uz saradnju dela domaćih Mađara izvršila je Raciju za pravoslavni Božić 1942. godine, kada je u Čurugu pobijeno prema najnovijim istraživanjima preko 3500 ljudi (muškaraca, žena i dece), i bačeno pod led Tise. Krajem 1944. godine u okolini Čuruga pobijeno je u znak odmazde oko 300 Mađara.
[uredi - уреди] Poznati Čuružani
- dr Jovan Tucakov- akademik, farmakolog
- dr Lazar Paču- državnik i lekar, ministar finansija u Vladi Nikole Pašića
- Petar Konjović- kompozitor
- Miloš Cvetić- dramski pisac i glumac
- Teodor Ilić Češljar- slikar
- Radivoj Ćirpanov- Narodni heroj
- dr Milenko Braca Berić- lekar ginekolog
- vikarni episkop jegarski Porfirije (Perić)
- episkop dalmatinski Fotije (Sladojević)
- Zdravko Rajkov - sportista, fudbaler
[uredi - уреди] Demografija
Prema popisu iz 2002. Čurug je imao 8882 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 8987 stanovnika).
U naselju Čurug živi 6846 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,7 godina (37,4 kod muškaraca i 40,0 kod žena). U naselju ima 2831 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,07.
Stanovništvo Čuruga u velikoj većini čine Srbi, kojih ima oko 93% (prema popisu iz 2002. godine)
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Srbi | 8200 | 92.32% | ||
| Romi | 284 | 3.19% | ||
| Mađari | 90 | 1.01% | ||
| Jugosloveni | 54 | 0.60% | ||
| Hrvati | 46 | 0.51% | ||
| Slovaci | 24 | 0.27% | ||
| Makedonci | 11 | 0.12% | ||
| Ukrajinci | 7 | 0.07% | ||
| Rusini | 7 | 0.07% | ||
| Crnogorci | 6 | 0.06% | ||
| Muslimani | 5 | 0.05% | ||
| Nemci | 4 | 0.04% | ||
| Slovenci | 3 | 0.03% | ||
| Rusi | 3 | 0.03% | ||
| Albanci | 2 | 0.02% | ||
| Česi | 1 | 0.01% | ||
| Rumuni | 1 | 0.01% | ||
| Vlasi | 1 | 0.01% | ||
| Bunjevci | 1 | 0.01% | ||
| nepoznato | 35 | 0.39% | ||
| m | ž | |||
| ? | 18 | 20 | ||
| 80+ | 59 | 109 | ||
| 75-79 | 87 | 165 | ||
| 70-74 | 193 | 232 | ||
| 65-69 | 233 | 310 | ||
| 60-64 | 259 | 284 | ||
| 55-59 | 180 | 235 | ||
| 50-54 | 306 | 265 | ||
| 45-49 | 372 | 310 | ||
| 40-44 | 354 | 298 | ||
| 35-39 | 312 | 297 | ||
| 30-34 | 310 | 293 | ||
| 25-29 | 292 | 267 | ||
| 20-24 | 270 | 273 | ||
| 15-19 | 317 | 274 | ||
| 10-14 | 318 | 284 | ||
| 5-9 | 303 | 266 | ||
| 0-4 | 252 | 265 | ||
| prosek | 37.4 | 40.0 | ||
|
|
|
|
| Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Muški | 1951 | 698 | 3 | 7 | 493 | 19 | 166 | 204 | 27 | 122 |
| Ženski | 919 | 314 | - | 2 | 148 | 4 | 7 | 153 | 23 | 18 |
| Oba | 2870 | 1012 | 3 | 9 | 641 | 23 | 173 | 357 | 50 | 140 |
| Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
| Muški | 3 | 28 | 61 | 28 | 32 | 25 | 3 | - | 32 | |
| Ženski | 4 | 23 | 21 | 62 | 112 | 12 | 6 | - | 10 | |
| Oba | 7 | 51 | 82 | 90 | 144 | 37 | 9 | - | 42 |
[uredi - уреди] Zanimljivosti
Prva pravoslavna crkva u Čurugu sagrađena je 1774. godine (1849. godine ona je spaljena). tek 1862. godine podignuta je današnja crkva, a ikonostas je izradio slikar Đorđe Krstić 1894. godine. To je jedna od najlepših srpskih crkava sa najvećim zvonikom na Balkanu.
Čurug je bio i ostao poznat po vetrenjačama. Danas je ostala još jedna "Rođina" vetrenjača (nalazi se na izlasku iz sela prema Bačkom Gradištu).
Čurug se svojim severnim delom naslanja na Staru Tisu (Mrtva Tisa), što mu daje specifičnu lepotu. Preko puta se nalazi Biserno ostrvo.
[uredi - уреди] Izvori
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
[uredi - уреди] Eksterni linkovi
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (-{Fallingrain}-)
- Satelitska mapa (-{Wikimapia}-)
- Gugl satelitska mapa (-{Maplandia}-)
- Plan naselja na mapi (-{Mapquest}-)
- http://www.curug.info/
- http://www.curug.in.rs/
- Čurug i poznati iz Čuruga
| Naseljena mesta opštine Žabalj |
|---|
|
Žabalj • Čurug • Đurđevo • Gospođinci |
