Čitluk (Sinj)
Čitluk
| |
|---|---|
  Čitluk Čitluk na karti Hrvatske | |
| Regija | Dalmacija |
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/Grad | Sinj |
| Mikroregija | Cetinska krajina |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 43.754 N |
| - z. d. | 16.644 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 552 |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
Čitluk je naselje na sjevernom dijelu općine Sinj, između rijeke Cetine te okolnih sinjskih naselja Hrvaca, Karakašice, Jasenskog i Glavica. Naselje se od korita rijeke Cetine uz sam rub Hrvatačkog polja polako u dužinu pruža prema Jasenskom penjući se na brežuljke i ispunjavajući udoline među njima. Selo ima tipična obilježja Zagore i Cetinske krajine te bogatu, ali i slabo istraženu povijest.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Karakašica, kao i dio podataka u 1857. i od 1880. do 1900.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]
Povijest[uredi | uredi kod]
U današnjem selu Čitluku nalazio se rimski grad Colonia Claudia Aequum, kojega je vjerojatno osnovao car August kao oppidum civium Romanorum (naselje građana Rimskog Carstva. Među raznim pronađenim spomenicima tu su kip Hekate (Dijane) i Heraklova glava, koji se čuvaju u arheološkoj zbirci franjevačkoga samostana u Sinju. U tome se gradu rodio rimski vojskovođa Sekst Minucije Faustin, koji je ugušio ustanak Židova i 135. godine razorio Jeruzalem. Također se na području rimske kolonije Aequum pretpostavlja postojanje građevine amfiteatra za priređivanje krvavih gladijatorskih igara.
U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 72 stanovnika.[2]
Kultura[uredi | uredi kod]
Crkva za Čitluk-Jasensko posvećena je sv. Franji. Filijala je župe Gospe Sinjske.[3]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Alberto Fortis: Put po Dalmaciji, Marjan tisak, Split, 2004.
- Marin Buovac: Amphitheatres in the Republic of Croatia, 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr[mrtav link]
- ↑ Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3
- ↑ „Grad na gori”. Arhivirano iz originala na datum 2013-01-20. Pristupljeno 2014-07-26.
